BBC News
Izrael gađao predsedničku rezidenciju u Teheranu, Velika Britanija šalje razarač na Kipar
Muškarac slika dim iznad grada u suton
Američki državni sekretar Marko Rubio kaže da „najteži udarci“ na Iran „tek predstoje“, dodajući da neće „otkrivati detalje taktičkih napora“.
Sukob na Bliskom istoku nastavljen je novim napadima Izraela na Bejrut i Teheran, a Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Država, rekao je da SAD imaju dovoljno zaliha oružja i municije „da ratuju zauvek".
„Bukvalno imamo neograničene zalihe oružja. Sjedinjene Države su pune i spremne na POBEDU, VELIKU!!!", napisao je Tramp na njegovoj društvenoj mreži Istina.
Napadi su usledili pošto je Tramp „verovao da će Iran napasti prvi", a najgori scenario posle likvidacije ajatolaha Alija Hamneija bio bi da neko „jednako loš zauzme njegovo mesto", tvrdi američki predsednik.
Tokom sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom kritikovao je i evropske saveznike Veliku Britaniju i Španiju, za koje tvrdi da su „vrlo nekooperativni".
„Nemamo posla sa Vinstonom Čerčilom", kazao je Tramp, komentarišući odluku britanskog premijera Kira Starmera da ne dozvoli američkoj vojsci korišćenje britanskih vojnih baza za napade na Iran.
Velika Britanija će poslati razarač HMS Dragon i helikoptere pogodne za borbu protiv dronova na Kipar i „potpuno je posvećena bezbednosti Kipra i britanskih vojnika" u toj zemlji, saopštio je prethodno Starmer.
Izraelske odbrambene snage (IDF) su 3. marta ujutru saopštile da su pokrenule istovremene napade na glavne gradove Irana i Libana.
U Teheranu su, navode, gađali predsedničku rezidenciju i Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost, vojnu ustanovu za obuku i „dodatna ključna infrastruktura režima“.
„Najteži udarci“ na Iran „tek predstoje“, izjavio je Marko Rubio, američki državni sekretar, dodajući da neće „otkrivati detalje taktičkih napora“.
SAD i Izrael su 28. februara napali Iran, ubivši vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, a Tramp je prethodno optužio vlasti u Teheranu da razvijaju opasan nuklerni program.
Oko 787 ljudi je ubijeno u Iranu od početka američko-izraelskog napada, podaci su iranskog Društva Crvenog polumeseca, dok aktivisti za ljudska prava (HRANA) sa sedištem u SAD navode da je poginulo 742 civila, među njima 176 dece.
Amerika je dosad pogodila više od 1.700 meta u Iranu, tvrde iz Centralne komande američke vojske (Centkom).
U utorak, 3. marta, u Iranu su sahranjene žrtve napada na žensku školu u Minabu, na jugu zemlje.
Iran je objavio da je u tom napadu ubijeno 168 ljudi, među kojima ima i dece.
Američku ambasadu u Rijadu pogodila su dva drona, a iranski državni mediji javljaju da je uništena komandna i zgrada štaba u vazduhoplovnoj bazi SAD u Bahreinu.
Britanski avioni su oborili iranski dron u vazdušnom prostoru iznad Jordana, kao i nekoliko dronova iznad Iraka, saopštili su iz britanskog Ministarstva odbrane.
Avion sa 200 srpskih državljana iz Dubaija sleteo je 3. marta u Beograd, u okviru evakuacije iz regiona posle obustave letova na Bliskom itoku.
Ovo je prvi avion iz te oblasti u okviru evakuacije putnika iz Srbije, javila je agencija Beta.
Aviokompanija iz Dubaija „Emirejts" saopštila je da započinje saobraćaj izvođenjem ograničenog broja letova i poručila da prioritet imaju putnici sa ranijim rezervacijama, kao i da će kontaktirati one koji su predviđeni za let direktno.
Svi ostali letovi ostaju obustavljeni do daljeg, dodali su.
Liban
Najnoviji napad na Liban udarac je suverenitetu ove države, ali i sporazum o prekidu vatre iz 2024. godine.
Postignut je uz posredovanje Amerike i njima su okončane jednogodišnje borbe između Izraela i libanske oružane grupe Hezbolah.
Libanska vojska počinje da se povlači sa položaja na jugu, prenose libanski mediji.
Izrael poručuje da će kopnene trupe „napredovati i zauzeti dodatna strateška područja u Libanu kako bi sprečile vatru na izraelske pogranične zajednice“.
„Svaki deo“ glavnog grada Teherana pogođen je u američkim i izraelskim napadima, ispričao je Muhamed Hatibi, novinar iz Irana za BBC Svetski servis.
Zbog udara na vojne i policijske objekte, on veruje da će „separatisti i opozicione grupe van Irana“ uskoro pozvati na demonstracije slične organizovanim u januaru, kada su hiljade ljudi poginule.
„Ovo (promena režima) je sve vreme bio plan.
„Nuklearno pitanje, mislim da je bilo samo izgovor", tvrdi Hatibi.
Iranska operacija će se „nastaviti punom snagom koliko god bude potrebno“, poručio je Izrael Kac, ministar odbrane.
Vazduhoplovne snage Izraela pogodile su režimske ciljeve u Teheranu sa „značajnom silom“, dodao je.
Pogledajte kako je bilo u Iranu posle smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocenio je u intervjuu za američki Foks da bi, da nije bilo napada na Iran, Teheran nagomilao toliko nuklearnog oružuja, da bi postao otporan na pretnje.
Uprkos zajedničkim izraelsko-američkim vazdušnim napadima usmerenim na tri nuklearna objekta tokom 12-dnevnog rata u junu 2025, Netanjahu kaže da su iranski vojnici i tehničari počeli da grade nove „podzemne bunkere“, gde bi mogli da razvijaju balističke rakete i atomske bombe.
„Ako se sada ne preduzmu nikakve akcije, ne bi se mogle preduzeti nikakve akcije ni u budućnosti“, rekao je Netanjahu.
Izrael se dugo protivi iranskom obogaćivanju uranijuma, upozoravajući da bi se ono moglo koristiti za razvoj nuklearnog oružja, umesto da se koristi u mirnodopske svrhe, kako tvrdi iranska vlada.
Pogledajte video: Razmena vatre Hezbolaha i Izraela u Libanu
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Smena režima u Iranu: Trampova najveća kocka do sada
- Ovo je izuzetan trenutak za koji se Iran pripremao: BBC urednica
- Ajatolah Hamnei: Kako je iranski vrhovni vođa držao vlast čeličnim stiskom
- Bouen: Opasan trenutak, ali Amerika i Izrael vide priliku koja se ne sme propustiti
- Hoće li Iran igrati na Svetskom prvenstvu u fudbalu
