Moj grad
Škola koja povezuje Kostolac i Sloveniju (FOTO/VIDEO)
FOTO: S.Radić
Već dvanaest godina u Kostolcu postoji Škola slovenačkog jezika, koju finansira Ministarstvo obrazovanja Republike Slovenije.
Ova škola postoji zahvaljujući ogranku Udruženja Slovenaca „Sava” u Kostolcu. Za polaznike je besplatna.
Osnivanje ogranka u Kostolcu, kako je ranije za Boom 93 rekao Saša Radić, predsednik ovog udruženja i predsednik Izvršnog odbora Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine u Srbiji, podržao je tadašnji ambasador Slovenije Franc But, koji je omogućio osnivanje Škole slovenačkog jezika u Kostolcu.
Nastava se odvija u dve grupe. Jednu čine srednjoškolci, koji tek počinju da uče jezik, a u drugoj grupi su stariji polaznici koji jezik uče više godina. Ove školske godine nastavu pohađa oko 20 polaznika slovenačkog porekla.
Slovenački jezik u ovoj školi od prošle godine predaje nastavnica slovenačkog Lena Vastl Vračević. Osim u Kostolcu, predaje i u Beogradu, Smederevu i Nišu.
Kako kaže za Boom 93, najveći izazov u učenju slovenačkog polaznicima predstavljaju razlike između srpskog i slovenačkog, a pre svega dvojina.
Govorila je o tome da li polaznici, budući da su slovenačkog porekla, imaju neko predznanje kada je slovenački jezik u pitanju.
„Mi sad pričamo o trećoj i četvrtoj generaciji, tako da ima puno polaznika koji razumeju slovenački. Možemo mi raditi od početka gramatiku itd., ali kad oni slušaju slovenački, to je već veliki plus. Treća i četvrta generacija, naravno, sve manje i manje govore slovenački kod kuće, bar mnogo manje nego što su generacije 70-ih i 80-ih, kad su Slovenci ovde došli, počeli da žive i stvorili porodice”, objašnjava Vastl Vračević.
Ističe da postoji saradnja između institucija u Sloveniji i slovenačkih udruženja u Srbiji.
„Mene zvanično šalje Ministarstvo za obrazovanje Republike Slovenije. Inače, svake godine postoji konkurs u Sloveniji. Tad društva i nastavnici pojedinačno mogu da prijave projekte kao neki vid saradnje”, navodi Vastl Vračević.
Podrška, kako kaže, dolazi i iz Srbije – od slovenačkih udruženja poput pomenutog Udruženja „Sava” ili Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine.
Smatra da su programi poput ove škole veoma bitni.
„Zajednički koren svima nama je u stvari jezik, tako i porodicama i svima koji su došli iz Slovenije u Srbiju. Iz mog iskustva, nastava slovenačkog je ključna tačka, da se svi oni saberu, da dođu na isto mesto u odabrano vreme, odnosno da sretnu”, navodi nastavnica.
Škola nije samo važna za negovanje jezika, već se kroz učenje jezika uči o slovenačkoj kulturi i tradiciji.
„Na kraju prošle školske godine, došla nam je jedna članica udruženja iz Beograda i imali smo kulturno veče. Međutim u Kostolcu je deo Udruženja „Sava”, koje je u Beogradu. A tamo, pošto je to i glavni grad Srbije, ima mnogo više i radionica i susreta. Organizuje se Martinovanje i onda tamo postoji i program i gosti itd.”, kaže Vastl Vračević.
Mlađi polaznik ove škole je Vukašin Kopun, učenik četvrtog razreda Požarevačke gimnazije.
„Moja porodica je poreklom iz Slovenije, a ja planiram da tamo nastavim studije. Mislim da mi ova škola daje lepu priliku za sve to”, kaže Vukašin.
Upravo zbog toga što njegovu porodicu nije imao ko da nauči slovenački jezik, on je, kako navodi, odlučio da pohađa ovu školu. Pored toga, time želi i da vrati negovanje slovenačke kulture u porodici.
„U školi sam već tri meseca. Jezik jeste teži nego što sam očekivao. Opet je i veoma sličan i, na kraju krajeva, nemam problema sa njim. Ne pada mi teško učenje slovenačkog”, rekao je Vukašin.
Ističe da mu je najzanimljivija dvojina – ono što se najviše razlikuje u poređenju sa srpskim jezikom.
U Sloveniji planira da studira fiziku.
„Mislim da mi je Slovenija trenutno bolja opcija nego Srbija, imajući u vidu političku situaciju ovde. Programi tamo mi se čine boljim nego ovde. I država mi se takođe čini boljom”, kaže naš sagovornik.
Iskustvo sa Školom slovenačkoj jezika sa nama je podelio i stariji polaznik – Dobrica Radić, koji slovenački jezik uči već 11 godina.
„U Kostolcu ima dosta Slovenaca. Ima oko 200 građana slovenačkog porekla. To je jedno mesto gde su Slovenci grupno dolazili. Mi smo hteli da se povežemo sa maticom, sa Slovenijom. Hteli smo da učimo o kulturi, običajima naših predaka koji su ovde došli mahom da rade u rudniku”, kaže Radić o motivima za učenje jezika.
I njegova porodica došla je u Kostolac radi zaposlenja u rudniku.
„Moj deda je došao i bio šef rudnika ovde. Takođe, moj tata je Slovenac i po ocu i po majci. I baba i deda su živeli i umrli ovde. Tata ima 90 godina – Leopold Radić”, kaže Radić.
Njegova porodica je, kako kaže, pretežno govorila srpski jezik, ali su govorili i slovenački i učili njega.
„To je sve bilo vrlo malo. U to doba, kao deca, nismo ni bili toliko zainteresovani, ali smo učili o praznicima, običajima”, navodi Radić.
Ipak, negovali su se običaji i tradicija.
„Obeležavali su se praznici. Slavili su se i jedan i drugi Božić i Uskrs, pošto je moja majka Srpkinja, a tata je Slovenac. Pravili smo poticu, nacionalni slovenački kolač sličan štrudli. Orahova potica je poznata kao simbol Slovenije”, kaže Radić.
Na počecima ove škole bilo je preko 30 učenika.
„Bilo nam je interesantno. Bilo je i teško. Jezik je vrlo sličan, ali ipak ima neke razlike. Dvojina je nešto specifično, ali to smo savladali”, navodi Radić.
Takođe, kroz školu su mnogo naučili o običajima i kulturi Slovenaca.
„Kroz školu smo naučili slovenačke praznike, slovenačke običaje. Dobro, mi starije generacije poznajemo i slovenačke pisce i Župančića i najvećeg pesnika Slovenije, Franca Prešerna, tako da obeležavamo i Prešernov dan. To je nacionalni praznik Slovenije, koji se obeležava 8. februara. Obeležavali smo ga i u Kostolcu, kada je bio prisutan i tadašnji ambasador Slovenije, na obeležavanju Prešernovog dana”, kaže naš sagovornik.
Budući da u Kostolcu ima dosta Slovenaca, kaže da su povezani i da se svi međusobno druže.
„Ovaj program je veoma bitan. Tu dolazimo, srećemo se, upoznajemo se. Delimo iskustva iz Slovenije, ukoliko imaju njihove novosti ili ih imamo mi”, zaključuje Radić.
Projekat "Multi-kulti supermarket", koji podržava Gradsko veće Grada Požarevca, a čiji je deo i ovaj tekst, ima za cilj da istraži i istakne bogatstvo kulturne raznolikosti Grada Požarevca i Opštine Kostolac, grada sa viševekovnim korenima i savremenim izazovima multietničkog suživota. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Rade
20.11.2025. 12:45
Pričajte i Romski ko vam brani,Kostolac je barem tu liberalan
Lela
20.11.2025. 14:13
Lepo je pročitati i pogledati ovakav tekst i sadržaj. Baš dobra ideja. Upoznajmo druge jezike i kulture, putujmo i bićemo bolji ljudi i društvo.
Janez
20.11.2025. 14:32
Sve je lepo ispričao ovaj dečak. To je naša realnost.