Moj grad

Zmija u dvorištu: Koga pozvati?

Foto: S.P.

Foto: S.P.

Sa dolaskom toplijih dana i visokih temperatura, zmije su sve češći prizor u prirodi, ali i u naseljenim mestima. Poslednjih nedelja redakciji Boom93 stiglo je više fotografija i poruka građana koji su prijavili pojavu zmija u svojim dvorištima, pa smo tim povodom pokušali da saznamo ko je nadležan i kome građani mogu da se obrate ukoliko se susretnu sa ovim problemom.

Odgovor, međutim, nije bio jednostavan.

Redakcija Boom93 najpre je kontaktirala Veterinarsku inspekciju, odakle su naveli da je „to posao zoohigijenske službe koju organizuje lokalna samouprava, a samim tim i komunalne inspekcije“.

Nakon toga obratili smo se Komunalnoj inspekciji, gde su nam rekli da nisu nadležni za postupanje u slučajevima pojave zmija.

Komunalna inspekcija nije nadležna za to, kao ni Komunalna milicija, ali nas svakako možete pozvati“, naveli su iz ove službe.

Odgovore smo potražili i od Komunalne milicije. Iz te službe objašnjavaju da mogu da izađu na teren ukoliko postoji problem sa zapuštenim parcelama i dvorištima, ali ne i da uklanjaju zmije.

„Mi kao Komunalna milicija možemo da izađemo, da upozorimo i napišemo prekršajni nalog ukoliko su osobe koje žive na određenoj adresi zanemarile svoje dvorište, gde je obraslo zelenilo ili postoje drugi uslovi koji mogu pogodovati pojavi zmija. Međutim, na nivou grada trenutno ne postoji osoba koja je formalno obučena za hvatanje i zbrinjavanje zmija, pa taj problem ne može u potpunosti da se reši“, rekli su iz Komunalne milicije.

Dodaju da građanima mogu pomoći u okviru svojih nadležnosti, ali da ne postoji služba koja je specijalizovana za uklanjanje zmija.

U potrazi za odgovorom kontaktirali smo i prihvatilište pri JKP „Komunalne službe“, gde su nam rekli da nisu nadležni za postupanje u ovakvim situacijama. Tom prilikom uputili su nas  na Zoo Oaza, prodavnicu koja se bavi akvaristikom.

Redakcija portala Boom93 potom je kontaktirala Zoo Oaza i razgovarala sa Miodragom Grujićem,

koji je rekao da, koliko je njemu poznato, u Požarevcu ne postoji služba nadležna za uklanjanje zmija.

Koliko ja znam, nema nadležnih. Ljudi uglavnom sami pronađu naš broj telefona i pozovu nas za pomoć. Međutim, problem je što građani zmiju vide, a ona se za nekoliko minuta sakrije. Kada stignemo na lice mesta, često je više nema“, rekao je Grujić.

On navodi da su se tokom godina susretali sa različitim slučajevima, uključujući i one u kojima su zmije ulazile u stambene objekte, gde ih je posebno teško pronaći zbog velikog broja mesta na kojima mogu da se sakriju.

Koje se zmije najčešće pojavljuju u našem kraju?

Prema rečima Grujića, najveći broj prijava odnosi se na neotrovne vrste zmija.

„U poslednje vreme najčešće se pojavljuje smuk. Prepoznaje se po sivkastim leđima i svetlijem, žućkastom ili narandžastom stomaku. Nije otrovan. Može da ujede ukoliko se oseti ugroženim ili ako neko stane na njega, ali njegov ujed nije opasan kao kod otrovnica“, objašnjava Grujić.

On procenjuje da se čak oko 99 odsto prijavljenih zmija na ovom području odnosi upravo na smukove.

U blizini reka, kanala i drugih vodenih površina mogu se sresti i belouške. Reč je takođe o neotrovnim zmijama koje se uglavnom hrane vodozemcima i ribama i ne predstavljaju opasnost za ljude.

Da li u Braničevskom okrugu ima otrovnih zmija?

U Srbiji žive i otrovne vrste zmija, pre svega poskok i šarka. Međutim, prema rečima Grujića, prijave ovih vrsta u Požarevcu i okolini su retke.

„Mi nismo imali slučajeve da smo na ovom području nalazili poskoka. Uglavnom su to bili smukovi ili belouške. Poskoci i šarke se češće sreću u kamenjarima i brdskim predelima“, kaže on.

Takva staništa češća su u istočnoj Srbiji, posebno u područjima prema Kučevu i Majdanpeku, gde se mogu sresti i otrovne vrste.

Kako smanjiti mogućnost pojave zmija?

Iako se na internetu često mogu pronaći saveti o preparatima ili biljkama koje navodno odbijaju zmije, Grujić kaže da nije upoznat sa metodama čija je efikasnost potvrđena.

„Najvažnije je da dvorište bude uredno. Ako ima mnogo korova, otpada, gomila materijala ili zapuštenih delova, stvara se pogodno stanište za miševe i pacove. A tamo gde ima glodara, pojavljuju se i zmije, jer se njima hrane“, objašnjava on.

Zbog toga se građanima savetuje redovno košenje trave, uklanjanje otpada i održavanje dvorišta kako bi se smanjila mogućnost pojave glodara, a samim tim i zmija.

Grujić podseća i da su zmije zaštićene vrste i da ih ne smemo ubijati.

„Ako je moguće, zmiju treba bezbedno ukloniti i vratiti u prirodno stanište“, zaključuje on.

Iako se sa dolaskom leta povećava broj susreta građana sa zmijama, razgovori koje je Boom93 vodio sa nadležnim službama pokazuju da u Požarevcu trenutno ne postoji jasno definisana služba koja je zadužena za njihovo uklanjanje. Građanima zato preostaje da održavaju svoja dvorišta urednim, izbegavaju kontakt sa zmijama.