Moj grad

Vetroelektrana Kostolac kasni dve godine, a kada će proraditi - ne zna se

Foto: Ilustracija/Pixabay

Foto: Ilustracija/Pixabay

Vetropark Kostolac, projekat vredan gotovo 145 miliona evra, većinski finansiran iz kredita Nemačke razvojne banke (KfW), trebalo je da proradi još u oktobru 2024. godine. Skoro dve godine kasnije, postrojenje i dalje ne proizvodi struju, a čak ni to kada je zvanično preuzeto nije jasno: EPS je u junu tvrdio da sertifikat nije potpisan, dok se manje od mesec dana kasnije u zajedničkom saopštenju navodi suprotno - da je preuzimanje izvršeno u martu, piše N1.

Najpozvaniji da razjasne nejasnoće EPS, Siemens Gamesa i Ministarstvo rudarstva i energetike - nisu odgovorili na pitanja portala N1.

Iako je prema ugovoru o kreditu sa Nemačkom razvojnom bankom (KfW) potpisanom 2017. godine planirano da rok za završetak izgradnje vetroparka Kostolac bude 30. oktobra 2024. godine, on i dalje ne radi.

Kada će vetroelektrana početi sa radom nije poznato. Vlasnik vetroparka Kostolac "Elektroprivreda Srbije" (EPS) u junu je saopštila da zbog neizvršenih ugovorenih obaveza nemačko-španskog dobavljača Siemens Gamesa (SGRE) nije preuzela vetropark. Zbog toga, kao je  pisala "Politika" nije potpisan sertifikat o preuzimanju, u naslovu je navedno da je zakazala nemačka tehnologija, pa se projekat i dalje vodi kao nezavršen.

"Budući da godinu i po dana posle tog roka izvođač nije izvršio ugovorene obaveze, "Elektroprivreda Srbije" nije potpisala sertifikat o preuzimanju, tako da sa stanovišta EPS-a kao investitora taj projekat još nije završen", navedno je iz EPS u junu.

Nedoumica oko preuzimanja

Ipak, sredinom jula je u zajedničkom saopštenju koje je objavila Politika, ali se ne može naći na sajtu EPS, navedeno da je preuzimanje ipak izvršeno, u martu, kao i da će se nastaviti "konstruktivan rad na stvaranju uslova neophodnih za ponovno pokretanje vetroparka i njegov doprinos ostvarivanju ciljeva Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije", bez navođenja bilo kakvog, čak i okvirnog datuma početka rada.

Dve kompanije su tom prilikom potvrdile da su građevinski i montažni radovi na projektu uspešno završeni, i istakle želju da se reše "sva otvorena pitanja".

"Izdavanjem Sertifikata o preuzimanju (Taking over certificate) od strane "Inženjera", 6. marta 2026. godine, potvrđeno je da je vetropark u tom trenutku bio operativan", navodi se u saopštenju.

Međutim, osim oprečnih informacija u vezi sa preuzimanjem, vetropark Kostolac, prvi u EPS koji je trebalo da pravi struju iz obnovljivih izvora energije i dalje ne radi.

Probni rad uspeo, proizvedeno 30 gigavata

Radi se o projektu od 20 vetroturbina instalisanog kapaciteta 66 megavat časova (MWh). EPS je pustio vetropark u probni rad krajem novembra 2025, a do kraja iste godine, svih 20 turbina bilo je priključeno na mrežu. Do 22. februara 2026. postrojenje je tokom probnog rada isporučilo ukupno 37,37 GWh električne energije, sa svim turbinama u automatskom režimu rada.

Kako je ranije navedeno na sajtu EPS-a, prema ranijim procenama, vetropark u Kostolcu trebalo bi da proizvodi oko 115 miliona kilovat-časova električne energije godišnje, što je dovoljno za snabdevanje oko 30.000 domaćinstava.

Vrednost ovog projekta iznosi oko 145 miliona evra, od čega je 110 miliona kredit od nemačke banke za razvoj (KfW). EPS je učestvovao sa 2,2 miliona evra. Evropska unija (EU) odnosno Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) bespovratno je dodelio 31 milion evra, a KfW je donirao 1,8 miliona.

Nezvanično se moglo čuti da je tačka sporenja nastala oko toga što je Siemens Games tražio dodatni novac za održavanje. Da li je to tačno ne zna se. Zna se da EPS i Siemens Gamesa nisu odgovorili na pitanja portala N1.

Novac EU je potrošen, banka se poziva na pisanje medija

S druge strane, odgovori su stigli iz EU i KfW banke.

Iz EU navode da je svih 31.003.040 evra iskorišćeno, zaključno sa martom 2026. godine, nakon što je FIDIC (Internation federation of consulting engineers) inženjer izdao Potvrdu o preuzimanju.

"U skladu sa utvrđenim aranžmanima praćenja, sprovođenje projekta praćeno je kroz polugodišnje sastanke za pregled portfolija sa vodećim međunarodnim finansijskim institucijama (MFI) i kroz godišnje izveštaje o implementaciji koje su podnele odgovarajuće vodeće MFI.

Ovo je dodatno dopunjeno mesečnim izveštajima o praćenju koje je obezbedio WBIF tehnički program pomoći (IFICO) i, gde je to bilo potrebno, ad hoc izveštavanjem Delegacije EU. Pored toga, projekti koje finansira EU podležu reviziji Evropskog revizorskog suda (ECA), u skladu sa godišnjim programom rada ECA i planiranjem revizije“, navodi se u odgovoru EU za N1.

Iz KfW banke su za naš portal prvo ukazali na tekst iz Politike o izdavanju sertifikata, a zatim naveli da su upoznati i svesni zastoja i kašnjenja, a da njihova kompanija sprovodi sopstveni nadzor "nad realizacijom projekta koji finansiramo".

"Svesni smo privremenog zastoja, nakon što je, kako je navedeno u članku "Politike" iz jula, "instalaterski radovi na projektu uspešno završeni", što je potvrđeno "izdavanjem Potvrde o preuzimanju", navode iz KfW.

Oni su naveli da su deo konstruktivnog dijaloga i saradnje "sa svim zainteresovanim stranama projekta (...) sa zajedničkim ciljem rešavanja svih preostalih pitanja kako bi projekat mogao da napreduje i ostvari očekivane koristi za životnu sredinu i energetski sektor".

Najupućeniji - bez reči

Najpozvaniji da objasne situaciju - Elektroprivreda Srbije, Siemens Games i Ministarstvo rudarstva i energetike nisu odgovorili na pitanja N1.

Dok se najodgovorniji i najupućeniji u ovom poslu ne oglašavaju, i dalje ostaje nejasno da li će i kada početi s radom vetroelektrana Kostolac. Nejasno je šta je razlog neslaganja, kao što se ne slažu izjave o tome da li je i kada došlo do preuzimanja. Nije jasno zašto obe kompanije (EPS i Siemens) nemaju na svim sajtovima informacije o preuzimanju, već je to poslato samo jednom mediju.

Izvesno je da se sve vreme ne pominje bilo čija odgovornost i da na ovaj način niko od navedenih privrednih subjekata ne stiče poverenje i razumevanje javnosti.

Srbiji bi, u trenutku velike potrošnje i rekordno niskih vodostaja reka, dobrodošli gigavati struje dobijeni iz energije vetra.