Zanimljivosti

Vernici danas slave Spasovdan

Foto: Ilustracija/Pixabay

Foto: Ilustracija/Pixabay

Spasovdan, odnosno Vaznesenje Hristovo, jedan je od najvećih hrišćanskih praznika koji se obeležava 40 dana posle Vaskrsa. Ovaj praznik ima posebno mesto u narodnoj tradiciji i duhovnom životu naroda, a od davnina se smatrao i velikim prolećnim praznikom zemljoradnika i stočara.

Prema hrišćanskom verovanju, na Spasovdan se Hristos vazneo na nebo, pa se u narodu govorilo da se tog dana Bog „sklonio od rđavih ljudi” uspinjanjem na nebo. Zbog toga se verovalo da na ovaj praznik ne treba raditi teške i važne poslove, već dan provesti u miru, molitvi i okupljanju sa porodicom i komšijama.

Običaji vezani za Spasovdan veoma su stari i njihovi koreni sežu još u prehrišćansko doba. Mnogi toponimi u Srbiji, poput Spasa, Spasovca ili Spasovog brda, svedoče o značaju ovog praznika kroz vekove. Narod se nekada rano ujutru okupljao na brdima, gde su organizovane velike narodne svečanosti poznate kao spasovnice. Porodice su donosile hranu i zajedno obedovale, dok su se pevale spasovske pesme sa molitvenim pripjevom „Gospode pomiluj”.

U mnogim selima i naseljima, posebno tamo gde se Spasovdan obeležava kao slava mesta, kroz ulice prolaze litije i povorke krstonoša sa krstovima i ikonama. Spasovdan je i slava požarevačkog naselja Burjan, gde se ovaj praznik tradicionalno obeležava okupljanjem meštana, rezanjem slavskog kolača i litijom.

Poseban običaj bio je postavljanje drvenih krstića od leske u dvorišta, njive, torove i voćnjake, kako bi domaćinstvo bilo zaštićeno od nesreće i zla. Verovalo se i da kupanje u reci pre izlaska sunca donosi dobro zdravlje tokom cele godine. Pojedine namirnice, poput mleka i prvog voća, po tradiciji su se prvi put u godini kušale upravo na Spasovdan.

U nekim krajevima Srbije ljudi su na ovaj praznik u zoru odlazili na groblja, jer se verovalo da se tog dana mogu videti duše pokojnika. Zanimljivo je da su, pored hrišćana, i muslimani u pojedinim krajevima obeležavali Spasovdan, što govori o dubokim i drevnim korenima ovog praznika i narodnih običaja koji su se očuvali do danas.