Zanimljivosti

Ivanjdan: Praznik u kojem se prepliću hrišćanska tradicija i narodni običaji

Foto: Ilustracija/Pixabay

Foto: Ilustracija/Pixabay

Ivanjdan, koji se obeležava 7. jula, posvećen je rođenju Svetog Jovana Krstitelja. Pored svog verskog značaja, ovaj praznik sačuvao je brojne narodne običaje koji se i danas neguju u različitim krajevima Srbije.

Među najpoznatijim običajima je pletenje venaca od ivanjskog cveća i drugog lekovitog bilja koje se bere u ranim jutarnjim satima, dok je još prekriveno rosom. U vence se upliću kantarion, hajdučka trava, majčina dušica, paprat, klasovi žita i glavica belog luka, a zatim se kače iznad ulaznih vrata doma, kapije, ambara i drugih privrednih objekata kao simbol zdravlja, zaštite, plodnosti i blagostanja tokom cele godine.

Važno mesto u narodnoj tradiciji zauzima i paljenje velikih ivanjskih vatri, poznatih kao lile, uoči praznika. Verovalo se da plamen pročišćava, štiti od bolesti i donosi sreću domaćinstvu, dok je u pojedinim krajevima Srbije postojalo i verovanje da sunce na Ivanjdan „zaigra“ pri izlasku, simbolizujući snagu prirode i vrhunac leta.

Ivanjdan je vekovima bio i praznik mladosti, lepote i nade. Devojke su plele vence i kroz različite običaje pokušavale da saznaju svoju ljubavnu sudbinu. Gledale su kroz venac prema izlazećem suncu kao simbolu želje za srećnim brakom, stavljale ivanjsko cveće ispod jastuka verujući da će u snu videti budućeg supruga ili su venčiće puštale niz reku, gde je način na koji plove predstavljao znak buduće ljubavi i udaje.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели Etnografski muzej u Beogradu (@etnografskimuzejbeograd)