Društvo
Danas se obeležava Svetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj
Foto:Ilustracija/Pixabay
Svake godine 21. maja obeležava se Svetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, koji slavi ne samo bogatstvo kultura u svetu, već i važnu ulogu međukulturnog dijaloga u postizanju mira i održivog razvoja. Ovaj dan je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2002. godine, nakon usvajanja UNESCO-ove Univerzalne deklaracije o kulturnoj raznolikosti iz 2001. godine, prepoznajući potrebu da se „unapredi potencijal kulture kao sredstva za postizanje prosperiteta, održivog razvoja i globalnog mirnog suživota“.
Usvajanjem Agende 2030 za održivi razvoj u septembru 2015. godine od strane Ujedinjenih nacija, kao i Rezolucije A/C.2/70/L.59 o kulturi i održivom razvoju koju je Generalna skupština UN usvojila u decembru 2015. godine, poruka Svetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj postala je još značajnija.
Sedamnaest ciljeva održivog razvoja može se najbolje ostvariti kroz korišćenje kreativnog potencijala raznolikih kultura sveta i kroz kontinuirani dijalog koji omogućava da svi članovi društva imaju koristi od održivog razvoja.
UNESCO je ukazao na značaj međukulturnog dijaloga za očuvanje mira i ostvarivanje održivog razvoja. Kako se navodi, čak 89 odsto aktuelnih sukoba u svetu događa se u zemljama sa niskim nivoom međukulturnog dijaloga, zbog čega je njegovo jačanje označeno kao jedan od prioriteta savremenog društva.
Kulturni i kreativni sektor danas predstavlja jedan od najvažnijih pokretača razvoja u svetu.
Prema podacima UNESCO-a, ovaj sektor zapošljava više od 48 miliona ljudi, što čini 6,2 odsto ukupne svetske zaposlenosti i 3,1 odsto globalnog BDP-a. Gotovo polovinu zaposlenih čine žene, dok je kultura ujedno oblast koja pruža najviše prilika mladima mlađim od 30 godina.
Uprkos tome, kulturni i kreativni sektor još nema dovoljno značajno mesto u javnim politikama i međunarodnoj saradnji. Zbog toga su delegacije iz 150 država na konferenciji MONDIACULT 2022 u Meksiku jednoglasno usvojile Deklaraciju za kulturu, kojom je kultura potvrđena kao „globalno javno dobro“ i pozvano je na njeno uključivanje kao posebnog cilja u razvojnu agendu nakon 2030. godine.
Deklaracija obuhvata zaštitu prava umetnika, umetničkih sloboda, očuvanje tradicionalnih znanja autohtonih zajednica, kao i zaštitu kulturnog i prirodnog nasleđa. Poseban akcenat stavljen je i na potrebu regulacije digitalnog sektora i velikih platformi radi očuvanja kulturne raznolikosti na internetu i zaštite prava intelektualne svojine.
UNESCO ističe da kulturna raznolikost nije važna samo za ekonomski razvoj, već i za jačanje međusobnog razumevanja, poštovanja i dijaloga među narodima, što predstavlja ključ stabilnosti i održivog razvoja u savremenom svetu.
