BBC News
Izbori u Sloveniji: Glasanje koje ništa nije odlučilo
robert golob, slovenački premijer golob, izbori u sloveniji
Izbori u Sloveniji su završeni, ali prava trka za vlast tek počinje.
Dosadašnji premijer Robert Golob i njegov Pokret Sloboda stigli su prvi na cilj, ali uz prednost od samo jednog, mada vrednog mandata više od prvog konkurenta.
Janez Janša, konstanta na političkoj sceni Slovenije od njenog osamostaljenja 1991. godine, sa Slovenačkom demokratskom strankom (SDS) osvojio je 28 mandata na parlamentarnim izborima.
Ipak, dva rivala daleko su od mirnog sna u postizbornim noćima: moraće da se bore za naklonost najmanje dve manje partije da bi došli do većine.
„Sada kreće politička trgovina i jedini razlog zašto je Golob u blagoj prednosti je to što će biti u mogućnost da prvi ponudi političku razmenu.
„Igru će voditi dva izuzetno politički spretna aktera i očekujem veoma visoku dozu pragmatizma u pokušaju da se dođe do broja 46", kaže Marko Hočevar, profesor na Univerzitetu u Ljubljani, za BBC na srpskom.
Ključ u rukama bi mogla da drži partija Resnica, čije ime u prevodu znači „istina", koja prvi put ulazi u parlament i, kao najmanja stranka, imaće pet mandata.
U klupe će i dve konzervativne partije desnice: koalicija koju predvodi Nova Slovenija sa devet mandata i Demokrati, nastali izdvajanjem iz SDS, sa šest mandata.
Doskorašnji partneri u vladi levog centra ulaze u parlament: Socijalni demokrati sa šest, a koalicija Levice i Vesne sa pet mandata, dok po jedan pripada predstavnicima italijanske i mađarske manjine.
Bili su ovo deseti parlamentarni izbori u nekadašnjoj jugoslovenskoj republici, ali tek treći redovni - politička nestabilnost i promene vlade čak i usred mandata nisu strani ovoj članici Evropske unije.
Prava ili Pirova pobeda Goloba?
Robert Golob bio je izuzetno raspoložen u izbornoj noći: u štab sopstvene stranke ušao je gotovo plešući uz pesmu italijanskih partizana „Bela, ćao".
Olakšanje je nastupilo posle pomalo mučne kampanje u kojoj su afere korupcije, prisluškivanja i mešanja stranih službi pretile da uzdrmaju čitavu zemlju, a vlada se u vikendu izbora borila sa krizom snabdevanja goriva zbog rata na Bliskom Istoku.
Kao prvi kome je posle osamnaest godina uspelo da opstane na vlasti u Sloveniji čitav mandat, ima ideju kako da nastavi dalje.
„Nije slučajno što se mandati u Sloveniji često ne ponavljaju: mi Slovenci smo narod slobodnog duha, želimo da sačuvamo nezavisnost i suverenitet, čak i na pojedinačnom nivou", rekao je Golob i najavio da će poslati poziv na saradnju „svim demokratskim strankama, osim SDS".
Tomaž Deželan, profesor Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani, kaže da je pobeda Goloba snažnija jer se čitav mandat borio sa lošim rezultatima vladajućih prema svim anketama.
„Posle 1990-ih, nismo viđali da onaj ko je na vlasti pobedi na narednim izborima.
„To je važan korak za partije levog centra jer su one često imale oštre odgovore sopstvenih birača posle jednog mandata, a to je ranije Janšu tri puta dovodilo na funkciju premijera."
Ipak, tu bi Golobovo zadovoljstvo moglo da se ugasi jer mu tek slede mukotrpni pregovori.
Osim što je njegova stranka osvojila manje mandata nego u istorijskoj pobedi pre četiri godine, i koalicioni partneri Socijalne demokrate, Levica i Vesna ostvarili su lošije rezultate - nedovoljne da identična koalicija ostane na vlasti.
„Golob mora da uvede najmanje jednu stranku sa desnice u vlast i na taj način će ograničiti uticaj Levice, ako ona uopšte i bude deo vlade.
„To će biti velika promena jer smo do sad ponekad osećali kao da je zapravo Levica najveća stranka vlasti - većina sprovedenih reformi zapravo je bila njihova ideja", kaže Deželan.
Traženje novih, moglo bi slovenačkog premijera da udalji od starih partnera - na tom putu, mogao bi upravo da izgubi saveznika u Levici.
„Iako Levica ide sve više ka parlamentarnom pragmatizmu, njihove razlike sa desnim strankama su ogromne i zbog toga će Sloboda možda morati da traži podršku čak dve desne stranke.
„To bi umnogome umanjilo moć Goloba i dalo vladi potpuno drugačiji karakter na unutrašnjem planu, po pitanju poreza, socijalne države, zelene tranzicije", upozorava politikolog Hočevar.
Zašto je Janša svima težak partner?
Hladnog lica, bez velikih osmeha i već u izbornoj noći sa pitanjem da li je izborna komisija dobro prebrojala glasove.
Janez Janša nikako ne odaje utisak čoveka koji vidi veliku šansu da se po četvrti put vrati na premijersku funkciju, uprkos dobrom rezultatu njegove stranke.
„Srećno svima koji traže političku stabilnost u koaliciji sa tri ili četiri stranke koje imaju četiri ili pet poslanika i čiji će jedini cilj biti da ne izgube svoja mesta na sledećim izborima, jer će to biti nadmetanje u populizmu", rekao je on.
I njegovom SDS-u bi bile potrebna najmanje dva koaliciona partnera da bi dosegao potrebnih 46 ruku podrške.
„Janša je sam ispisao put do sopstvenog slabog rezultata: glasovi za Demokrate i Novu Sloveniju su zapravo izgubljeni glasovi SDS-a jer je Janša igrao suviše tvrdo i oštro.
„To ga čini ne samo gubitnikom 5-10 odsto glasova, već i teškim partnerom čak i za partije koje su njemu veoma slične", smatra Tomaž Deželan.
Ipak, čak i ovakav rezultat, kada se zbroje glasovi SDS-a, iz njega nastalih Demokrata i koalicije oko Nove Slovenije, otkriva da je desnica u Sloveniji prvi put posle tri decenije sakupila više glasova od levice.
„Ta pobeda je još veća imajući u vidu veliku izlaznost, jer se do sada verovalo da takav scenario daje veće šanse levo-liberalnim strankama.
„To je veliki preokret unutar biračkog tela, iako ne znači da će nova vlada uopšte i biti desna vlada", kaže Marko Hočevar.
„Istina", a možda i novi izbori
Jedan broj telefona u Sloveniji već se usijao od poziva.
Zoran Stevanović je tokom epidemije kovida osnovao partiju Resnica, uz kampanju protivljenja merama zaštite od pandemije.
Pet godina kasnije, sa pet mandata, može da odluči ko će formirati vladu u Sloveniji.
„Ne mogu da kažem ko će prvi pozvati, jer će mi telefon jutro posle izbora biti isključen, ali sam siguran da će zvati obojica.
„Jasno smo stavili do znanja sa kim ćemo sarađivati, a sa kim nećemo i nikada nećemo odstupiti od principa koje smo postavili, posebno od garancija koje smo dali narodu - jednostavno ćemo sarađivati sa onima koji prihvataju naše političke principe", dodao je on.
Iako stručnjaci ovu stranku najčešće svrstavaju na desnicu, Resnica se od najveće stranke tog dela političkog spektra ogradila kod - notara.
Overena izjava i obećanje biračima da neće sarađivati sa Janezom Janšom sada su na velikom testu.
„Resnica je potpuno populistička i antisistemska partija, stranka koja tvrdi da je suprotstavljena aktuelnim elitama.
„Ipak, njihovi birači nisu samo desničari - oni dolaze sa obe strane spektra, pa to partiji omogućava da manevriše kroz teme", objašnjava tajnu uspeha politikolog Deželan.
Već u izbornoj noći, u Resnici su na talon stavili spisak želja: ministarstva finansija, spoljnih i unutrašnjih poslova, ali su od Roberta Goloba dobili poruku da se pregovori ne vode pred kamerama.
Međutim, upravo ono što se događa daleko od očiju javnosti moglo bi da bude iskušenje za partiju čije ime znači „istina".
„Resnica nije sačinjena od politički jakih i veštih ljudi koji imaju iskustvo političkog delovanja na nacionalnom nivou.
„Ne bi me iznenadilo i da do kraja mandata dođe do cepanja poslaničke grupe: Janša i SDS mogli bi da pokušaju da pridobiju nekog od članova Resnice, bilo da bi se ojačala opozicija ili eventualno prekrajala većina", kaže Marko Hočevar.
Ako matematika zbrajanja do 46 ne da rezultate, ili dogovor bude izuzetno slab, u igru ulazi opcija o kojoj se ne tako tiho govorilo već i u izbornoj noći.
Kada na jesen Slovenci budu redovno izlazili na izbore za lokalne vlasti u opštinama i gradovima, možda se pred njima nađe još jedna biračka kutija - za još jedne vanredne parlamentarne izbore.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Izbori u Sloveniji: Kratak put od političkog punoletstva do 'najveće afere od osamostaljenja'
- Slovenačka predsednica Pirc Musar za BBC: 'Slovenija može da bude posrednik u sukobima na Balkanu'
- Milan Kučan za BBC: 'Nismo želeli da cilj ostvarujemo oružjem, već razgovorom, ali to nije uspelo"
- Zoran Janković - recept za političko trajanje
- Lajbah za BBC: 'Jugoslavija se sama srušila, mi smo bili njen orkestar Titanik'
- Metelkova: Tri decenije ljubljanske kulturne, umetničke i aktivističke oaze
