BBC News

Na Kosovu se navikli na reč 'kriza': Predsednik nije izabran, slede novi izbori

aljbin kurti

aljbin kurti

Skupština Kosova nije izabrala predsednika zemlje, što automatski znači održavanje novih parlamentarnih izbora - biće to treći u poslednjih godinu i po dana.

Aljbin Kurti u crnom odelu raširenih ruku u skupštinskoj sali
REUTERS/Valdrin Xhemaj
Samoopredeljenje kosovskog opremijera Aljbina Kurtija nije uspelo da obezbedi dovoljan broj glasova poslanika za izbor predsednika Kosova

Iz krize u krizu.

Stanovnici Kosova će treći put u nešto više od godinu dana imati priliku da glasaju za predstavnike u skupštini.

Najkasnije 7. juna, ljudi sa pravom glasa će treći put izaći na birališta na parlamentarnim izborima za manje od dve godine.

Biće to čak peti izbori u 16 meseci, računajući i dva kruga glasanja za prestavnike u lokalnim samoupravama.

U utorak, 28. aprila bilo je grozničavo u Skupštini Kosova.

Do ponoći su poslanici partije Samopredeljenje Aljbina Kurtija pokušavali da pronađu dovoljan broj glasova kako bi bio izabran predsednik Kosova, a samim tim da se izbegnu novi izbori i nova kriza.

Sednica je počinjala, pa prekidana. Poslednji pokušaj bio je u 23 sata, samo 60 minuta pre roka. I on je propao.

Epilog je da će Kosovo ponovo imati parlamentarne izbore, najkasnije za 45 dana.

Reč 'kriza' je postala gotovo svakodnevica u političkom životu Kosova.

Traje više od godinu, jer je još od februara 2025. trajao rekordan niz pokušaja da se formira skupština, a potom i vlada.

Posle posle dva ciklusa parlamentarnih izbora, održanih u prethodnoj godini, Kosovo je sredinom februara 2026. dobilo skupštinu, potom i vladu.

Stranka Samopredeljenje dosadašnjeg premijera Kurtija osvojila je najviše glasova na potonjim parlamentarnim izborima, ali ne dovoljno da ima većinu u skupštini.

Obezbedio je dovoljno glasova u skupštini da počne treći premijerski mandat, ali time nije okončan izbor vladajućih organa - poslanike je čekalo i glasanje za izbor predsednika Kosova.

Prema prvobitnoj odluci, najkasnije do 5. marta trebalo je izavrati naslednika ili naslednicu dosadašnje predsednice Kosova Vjose Osmani kojoj je istekao mandat.

Ali poslanici danima nisu mogli da se usaglase oko predloga kandidata.

Osmani je 6. marta raspustila skupštinu, najavljujući nove vanredne palamentarne izbore.

Odlukom Ustavnog suda, poslanici su dobili novi rok - da se do 28. aprila dogovore i pronađu rešenje.

Bezuspešno.

Poslanici Skupštine Kosova napuštaju salu posle sednice na kojoj nisu uspeli da izaberu predsednika zemlje
REUTERS/Valdrin Xhemaj
Poslanici Skupštine Kosova napuštaju salu posle sednice na kojoj nisu uspeli da izaberu predsednika zemlje

Na vanrednoj sednici skupštine 28. aprila, poslednjoj u predviđenom roku, opozicione klupe su mahom bile prazne i zbog nedostatka kvoruma predsednik Kosova opet nije izabran.

„Oni (opozicija) su svesni da izbori nisu rešenje i ne žele odgovornost, ne žele vlast, ali ne žele da i mi to imamo.

„Međutim, o tome ne odlučuju oni, već narod Kosova, koji nas sve više podržava", poručio je Aljbin Kurti, sada premijer u tehničkom mandatu.

Od srede, 29. aprila, vršiteljka dužnosti predsednice Kosova Aljbuljena Hadžiju iz Kurtijeve stranke trebalo bi da počne konsultacije sa političkim akterima o mogućem datumu održavanja vanrednih izbora za kosovski parlament.

Izbori moraju da budu održani u roku od 45 dana.

aljbin kurti
REUTERS/Valdrin Xhemaj

Kurti u klin, opozicija u ploču

Za nominovanje kandidata za predsednika Kosova potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika, a sednica za izbor se saziva kada postoje najmanje dva kandidata.

Da bi se izabrao predsednik, u prva dva kruga glasanja potrebno je 80 glasova, a u trećem najmanje 61 od 120 poslanika koliko ih je u skupštini.

Gotovo sve opozicione stranke bojkotovale su i poslednju sednicu, optužujući vladajuće Samoopredeljenje da je kršilo Ustav tokom prethodnog pokušaja izbora kandidata za predsednika.

Sednici nisu prisustvovali ni poslanici Srpske liste, najjače stranke zajednica Srba na Kosovu, koju pozdržava zvanični Beograd, a koja je na decembarskim izborima osvojila devet od 10 mandata predviđenih za srpsku manjinu.

„Demokratski savez Kosova (LDK) smatra da je ovo jednopartijski šou koji ne služi interesima Republike i u njemu ne učestvujemo“, izjavio je Ljumir Abdidžiku, predsednik opozicione partije koju je osnovao Ibrahim Rugova.

Ko se sve pominjao kao mogući predsednik?

Posle vanrednih parlamentarnih izbora, održanih u decembru 2025. politički savetnik Iljir Deda izjavio je za BBC na srpskom da će od Kurtija zavisiti da li će Osmani ponovo biti predsednica.

„On je dobio jasan legitimitet i nastaviće dosadašnju politiku.

„Opozocione partije će prihvatiti svaku kandidaturu, jer ne bi mogle, usled unutrašnjeg haosa u koji ih je rezultat bacio, da priušte nove izbore koje bi sve izvesnije izgubile", izjavio je Deda.

Osmani je krajem 2025. rekla da želi da se kandiduje za još jedan mandat, ali Samoopredeljenje, koje ju je predložilo kada je i postala predsednica, sada je njeno ime ignorisalo.

Ni opozicione stranke nisu blagonaklono gledale na Osmani, zbog, kako su joj zamerali, njene „pristrasnosti u korist vlade (Kurtija)“.

Kurti je ranije izjavio da veruje da bi Murat Jašari, sin Rifata Jašarija i član porodice Adema Jašarija, bio odgovarajuća ličnost za mesto predsednika.

Jašari je poručio da nema takve političke ambicije.

U međuvremenu je Samoopredeljenje za novog predsednika predložilo aktuelnog ministra spoljnih poslova i dijaspore Gljauka Konjufcu.

Samoopredeljenje je potom pozvalo dve najveće opozicione stranke, LDK i Demokratsku partija Kosova (PDK), (nekada ju je vodio Hašim Tači, koji pred Haškim sudom čeka presudu za ratne zločine) da predlože tri zajednička, nestranačka i „ujedinjujuća“ imena za predsednika.

Opozicione stranke su se oglušile o Kurtijev predlog.

Pogledajte gostovanje Vjose Osmani u televizijskoj emisiji BBC „Hard Tok" (Hardtalk) iz 2021. kada je postala predsednica Kosova

Osamnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 121 zemlje, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]