BBC News

Slučaj nadstrešnica: Tri postupka, a potvrđeno pola jedne optužnice

Železnička stanica u Novom Sadu

Železnička stanica u Novom Sadu

Tri istrage, tri postupka - 16 žrtava - ali potvrđena samo polovina jedne optužnice.

Železnička stanica u Novom Sadu
Reuters

Tri istrage, tri postupka - 16 žrtava - ali potvrđena samo polovina jedne optužnice.

Tako bi se ukratko mogla opisati zamršenost postupaka koji se vode za pad nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.

Skoro godinu i po dana kasnije, vreme i dalje neumitno prolazi, a suđenja i pravde za žrtve novosadske tragedije nema.

I ne deluje da će sudskog epiloga u skorije vreme biti.

Poslednja novina stigla je iz Apelacionog suda u Beogradu koji je ponovo - drugi put - ukinuo odluku o potvrđivanju takozvane beogradske optužnice za pad nadstrešnice, i naložio da se o njoj ponovo odlučuje.

Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) za to vreme optužnicu još nije podiglo, dok je u „novosadskom" postupku optužnica delimično potvrđena.

„To nam govori samo jedno - vlast ne dozvoljava da se taj predmet radi, jer ipak je sve u njihovim rukama", kaže Jasmina Paunović, bivša tužiteljka i članica Anketne komisije za pad nadstrešnice, za BBC na srpskom.

„Zarobili su pravosuđe preko njihovih ljudi koji su predsednici sudova i glavni javni tužioci i na taj način kontrolišu kompletan rad tužilaštva."

Predmet o slučaju nadstrešnica je, kako kaže, bez ikakvog jasnog obrazloženja podeljen na tri dela, a ceo postupak treba da vodi TOK.

„Ne tvrdim da bismo na taj način do danas imali optužnicu, jer opet na putu tome stoji vlast, ali bi koncentracija dokaza i celishodnost postupka bili usmereni na to tužilaštvo - znali bismo kako, zašto i zbog čega još nije optužnica podignuta.

„Ovako, kada imate rascepkanu nadležnost - koja u stvari i nije nadležnost, jer bi i jedni i drugi mogli da prebace nadležnost na TOK, ali to ne čine - smatram da je sve farsa", tvrdi.

Hrabri je, dodaje, samo jedna stvar - da su tokovi novca uvek jasno vidljivi i ne mogu da se izbrišu.

Beogradski postupak

Odluka Apelacionog suda u Beogradu od 13. februara odnosi se na takozvani beogradski postupak.

Reč je o optužnici Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu, podignutoj 4. marta 2025. godine.

  • Optuženi: Slobodanka Katanić, menadžerka Infrastrukture Železnice Srbije, predsednik i članica Komisije za tehnički pregled stanice, Milutin Savović i Biljana Krstić
  • Terete se za nesavestan rad, zloupotrebu službenog položaja i teško delo protiv opšte sigurnosti

VJT je „efikasnim reagovanjem povodom sumnje na izvršena krivična dela dalo maksimum u postupanju“, rekao je tada Nenad Stefanović, glavni tužilac VJT-a, kog često označavaju kao čoveka lojalnog vlastima.

Pojedini pravnici, među kojima su i članovi Anketne komisije, tada su isticali da je ovom optužnicom Stefanović želeo da „opstruiše" novosadski postupak.

Optužnica beogradskog VJT-a odnosi se na troje ljudi protiv kojih je prethodno bila podneta krivična prijava novosadskom VJT, a koju je to tužilaštvo odbacilo.

Iz beogradskog VJT-a su tada za BBC rekli da takve navode ne komentarišu, ističući da „postupaju u skladu sa Ustavom i zakonima“.

Optužnicu je brzo potvrdio Viši sud, Apelacioni je - postupajući po žalbi odbrane - vratio na ponovno odlučivanje.

Viši sud ju je ponovo potvrdio 31. oktobra, dan uoči godišnjice tragedije.

Apelacioni sud je sada drugi put ukinuo odluku o potvrđivanju optužnice i vratio je na ponovno odlučivanje.

Novosadski postupak

Ni ovde situacija nije baš najjednostavnija.

Viši sud u Novom Sadu 24. decembra 2025. odbacio je optužnicu protiv bivšeg ministra građevinarstva i infrastrukture Gorana Vesića, njegove pomoćnice Anite Dimoski i Jelene Tanasković, bivše direktorke Infrastukture Železnica Srbije.

Bili su optuženi za teško delo protiv izazivanja opšte opasnosti.

Optužnica je odbačena i protiv Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića, optuženih za nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je zbog toga 29. decembra uložilo žalbu Apelacionom sudu.

Na odluku Apelacionog suda se i dalje čeka.

Optužnica je potvrđena protiv bivšeg direktora Infrastrukture Železnica Srbije Nebojše Šurlana, kao i nekoliko ljudi odgovornih za projektovanje i izvođenje radova - Slobodana Naumovića, Milana Jelkića, Ljiljane Milić Marković, Jasne Stojiljković Milić, Zorice Slavković Marjanović i Dušana Jankovića.

Na teret im se stavlja krivično delo protiv opšte sigurnosti, u vezi sa krivičnim delom nepropisnog i nepravilnog izvođenja građevinskih radova.

To jedina optužnica koja je trenutno na snazi za smrt 16 ljudi u padu nadstrešnice.

Železnička stanica
Reuters

Tužilaštvo za organizovani kriminal

Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) u Beogradu vodi istragu o mogućoj korupciji na projektu modernizacije pruge do granice sa Mađarskom.

Za sada nema optužnice.

Poslednjeg dana februara 2025, TOK je formirao Udarnu grupu za istraživanje tokova novca u projektu „Modernizacija i rekonstrukcija mađarsko-srpske železničke pruge".

Pored tužilaca, u ovom telu našli su finansijski forenzičari, pripadnici policije, inspektori Poreske policije, zaposleni iz Uprave za sprečavanje pranja novca i Agencije za privredne registre.

Pet meseci kasnije na temelju njihove istrage uhapšeno je više ljudi - među kojima je i ministar Tomislav Momirović - i samo mesec i po dana kasnije iz Udarne grupe povučeni su ljudi koji rade van tužilaštva.

Policija je istupanje obrazložila novom sistematizacijom.

  • Osumnjičeni: Bivši ministri Tomislav Momirović i Goran Vesić, Anita Dimoski, bivša pomoćnica ministra, Nebojša Šurlan, bivši direktor Infrastrukture železnice, i Slobodanka Katanić, menadžerka za razvoj investicija u Infrastrukturi železnice.
  • Sumnjiče se: Da su zaključivanjima više aneksa ugovora omogućili kineskom izvođaču „CRIC – CCCC“ da pribavi imovinsku korist od 18,7 miliona dolara. Naneli su štetu budžetu Srbije od 115,5 miliona dolara, saopštio je TOK.

„Istražni postupak u ovom predmetu je od samog početka ozbiljno usporen i gotovo onemogućen zbog nepostupanja drugih državnih organa", saopšteno je 30. januara 2026. iz TOK.

„Policija ni nakon više ponovljenih zahteva nije dostavila svu preostalu dokumentaciju, iako je za to imala zakonsku obavezu, što je direktno uticalo i na nemogućnost da se zakonskom roku za trajanje pritvora, stvore uslovi za podizanje optužnice ili obustavu istrage", dodaju u saopštenju.

Kod situacija sa TOK-om kasnije je došlo do dodatnog usložnjavanja.

To jest oko njegove budućnosti posle usvajanja takozvanih Mrdićevih zakona, po predlagaču zakona, Uglješi Mrdiću, poslaniku vladajuće Srpske napredne stranke.

Dok vladini zvaničnici tvrde da će oni doprineti „boljem i efikasnijem" pravosudnom sistemu, zaduženom za kontrolu izvršne i zakonodavne vlasti, opozicija i pojedini pravni stručnjaci ih vide kao pokušaj da se pravosuđe stavi pod kontrolu vlade.

Ističu da je cilj je svega ukidanje ili ograničavanje moći TOK-a.

TOK vodi istragu i o slučaju Generalštab, gde je jedan od osumnjičenih takođe visoki zvaničnik vladajuće Srpske napredne stranke i ministar Nikola Selaković.

Usvajanje Mrdićevih zakona bi imalo „izuzetno teške i dalekosežne posledice po funkcionisanje pravosudnog sistema“, saopštili su ranije iz TOK-a.

To znači „ne samo direktno i teško urušavanje TOK-a“, već i „potpunu blokadu postupanja u najsloženijim i najosetljivijim krivičnim postupcima“, što nazivaju „ozbiljnim korakom unazad u oblasti vladavine prava“.

„Najveće pogodnosti iz toga će imati okrivljeni“, naglasili su.

Ipak, Mrdićevi zakoni su usvojeni, a potom ih je potpisao i predsednik Aleksandar Vučić, čime su stupili na snagu.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]