Društvo
Macura: Ustavni sud oborio član zakona koji se odnosi na mame preduzetnice
Ilustracija/pixabay
Ustavni sud je pre nekoliko dana doneo odluku da se obori član 17 stav 4 Zakona o finansijskoj podršci porodici s decom, rekla je u Novom danu Tatjana Macura, predsednica Udruženja „Mame su zakon“. Ona dodaje da je prihvaćen prigovor koji se odnosi na žene preduzetnice, one koje su na fleksibilnim ugovorima, kao i žene poljoprivredne osiguranice i da se čeka obrazloženje Ustavnog suda kako bi se videlo kako on tumači ove odredbe zakona.
Macura kaže da se odluka Ustavnog suda najverovatnije odnosi na žene koje rode treće i svako sledeće dete i njihovo odsustvo sa posla. Ona dodaje da preduzetnice, žene sa fleksibilnim ugovorima i poljoprivredne preduzetnice nemaju pravo na dve godine nadoknade, kao što imaju žene zaposlene kod poslodavca.
Takvih žena je oko 5.000 u Srbiji, kaže Macura, navodeći da je to podatak koji je izneo Ratko Dmitrović na kraju svog mandata na čelu Ministarstva za brigu o porodici.
„Želim da verujem da ekonosmki tigar kao Srbija ima kapacitete da izmeni ove zakone i da omogući svim ženama da imaju dostojanstveno materinstvo, makar u toj prvoj godini“, istakla je gošća Novog dana.
Pitanje rađanja dece i nataliteta posebno je aktuelno u svetlu objavljenih rezultata popisa stanovništva, koji pokazuju da nas skoro pola miliona manje nego pre 10 godina. Macura kaže da ljudi iz Srbije odlaze zbog ekonomske nesigurnosti, zbog posledica ratova od pre 30 godina i želje da imaju izvesnu budućnost, a da čak i oni koji ostaju i izjasne se da žele da imaju decu – ne odlučuju se na to.
Ona predlaže da se vlast konsultuje sa akademskim sektorom i iskoristi taj resurs kako bi se došlo do nekih rešenja.
Govoreći o izjavama da deci nisu potrebna materijalna sredstva već ljubav, da su naše bake i deke bili siromašni pa imali šestoro dece, Macura kaže da smo skloni da romantizujemo siromaštvo i ističe da nije cilj da preživljavamo, već da imamo kvalitetan život.
„Ne treba da stvaramo ni neke preterane i beskonačne zahteve, ali osnovne uslove da – da imaju normalan krov nad glavom, da mogu da ga priušte. Da država mere podrške koje je isplanirala učini i dostupnim“, istakla je Macura.
Ona kao primer navodi meru subvencionisanja prvog stana ženama koje treba da se porode ili su se porodile. Kako kaže, država je to lepo osmislila, mera je namenjena ženama čime im se dugoročno obezbeđuje sigurnost (u slučaju razvoda, nasilja u porodici i drugih okolnosti), predviđena su velika sredstva, ali je problem u tome što se mera – slabo primenjuje.
Macura kaže da ima porodica koje su ostvarile ta prava, njih oko 60, ali i da je veliki broj zahtevana čekanju jer komisija koja treba o njima da odlučuje tek nedavno formirana, a ministar za rad Nikola Selaković ne saziva njen sastanak.
„Koliko zahteva sad ima na čekanju, koliko porodica je koje su već podnele zahtev i izgubile stan zato što banka i investitor neće da čekaju“, pitala je gošća Novog dana.
Napominje da godinu dana posle primene uredbe postoje lokalne samouprave, poput Niša ili Priboja, koje svojim sugrađanima govore da je to obično predizborno obećanje, da ne znaju da se to sprovodi, da od toga nema ništa i da odustanu. Macura pita kakvo predizborno obećanje kada se ta mera nalazi u zakonu.
„Ko je taj ko mora da utegne rad lokalne samouprave? Da li je to ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu? Apelujem na ministra za rad i socijalna pitanja, ne može da bude nevidljiv, mora da ono što je u njegovoj nadležnosti sorovodi“, rekla je Macura.
