Društvo
Izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije: Bezbednost hrane nije adekvatno zaštićena, podaci Uprave za veterinu paušalni
Foto: Ilustracija/Pixabay
Savet Vlade Srbije za borbu protiv korupcije ocenio je danas u Izveštaju o bezbednosti hrane u Srbiji da broj kontrola i inspekcijskog nadzora subjekata koji se bave proizvodnjom i prometom hrane nije adekvatan u poređenju sa ukupnim brojem subjekata koji posluju sa hranom. U Izveštaju je navedeno da u Srbiji postoji više od 100.000 subjekata koji na neki način rukuju hranom - od porodičnih farmi, zanatskih proizvođača, manjih prodavnica i pekra do velikih trgovinskih lanaca, restorana i industrijskih pogona. Navodi se da iako je kod nekih institucija došlo do povećanog broja kontrola u prethodne dve godine, bezbednost hrane nije adekvatno zaštićena zbog mnogih ograničenja.
U izveštaju se ističe da su prikazani podaci koje su Savetu dostavile nadležne institucije za kontrolu, odnosno bezbednost hrane, da Savet nema mogućnost da te podatke proveri, već može da konstatuje da su određene institucije odgovorile korektno na postavljena pitanja, "za razliku od Uprave za veterinu koja je dala paušalne i nepotpune podatke".
Savet navodi da je problem to što Direkcija za nacionalne referentne laboratorije ne funkcioniše kao nezavisna agencija za bezbednost hrane, već kao direkcija unutar Ministarstva, te da su rezultati analiza često zatvoreni za javnost dok prođu "političke filtere", što smanjuje poverenje potrošača.
Navedeno je i da su i proizvođači u problemu, jer oni koji žele da brzo i preventivno provere proizvod na najvišem državnom nivou, pre nego što ga puste u promet, moraju da se oslanjaju isključivo na komercijalne laboratorije, jer Direkcija prima uzorke samo preko službenih kanala, odnosno inspekcija, što usporava sistem samokontrole na tržištu
Kao jedan od ključnih problema navodi se manjak inspektora u skoro svim inspekcijama koje kontrolišu kvalitet hrane.
Ističe se da Direkcija poseduje opremu, ali da njen učinak od 2022. do 2025. ograničava manjak kadrova, spora digitalizacija i komplikovane procedure koje sprečavaju na institucija reaguje u realnom vremenu, kako bi zaštitila potrošače pre nego što neispravna hrana završi na tržištu.
Navodi se da Direkcija obavlja samu laboratorijsku analizu, a Uprava za veterinu kontroliše ceo lanac proizvodnje, prerade i prometa hrane životinjskog porekla, ali da rad Uprave nije transparentan.
Savet je naveo da je prema obaveštenju koje mu je dostavljeno, zaključak da je najveći problem u Upravi za veterinu nedostatak stručnog kadra, odnosno to što nije popunjeno, a sistematizovano je mesto za 97 inspektora.
Pojedini okruzi imaju svega nekoliko inspektora na stotine objekata - poput klanica, mesara, mlekara, farmi i inspekcija zbog toga izlazi na teren po prijavi ili kada se problem već desi, naveo je Savet i dodao da Uprava za veterinu nadležnost deli sa Sanitarnom inspekcijom i Fitosanitarnom inspekcijom i da preklapanje nadležnosti stvara prostor za korupciju i zloupotrebu.
Savet je ukazao da su podaci Poljoprivredne inspekcije o otkrivenim prevarama često objavljeni samo u vidu opštih, pojedinačnih izveštaja na sajtu Ministarstva, umesto kroz jasne i trajne javne registre.
"Pojedina obaveštenja o povučenim proizvodima su se nakon izvesnog vremena brisala sa sajtova nadležnih organa, pa je i neobaveštenost potrošača veoma zastupljena", naveo je Savet.
To Vladino telo dodalo je i da je budžet namenjen inspekcijama za uzorkovanje ograničen, pa se budžetska sredstva za loboratorijske analize potroše pre kraja godine, tako da tada inspekcija može da reaguje samo po prijavama građana na očigledne nepravilnosti.
Savet je ukazao i da je u Srbiji sve veći problem namerno i organizovano falsifikovanje hrane radi sticanja profita, što prevazilazi kapacitete standardne poljoprivredne inspekcije.
Kao primeri navode se proizvodnja lažnog meda i vinskog sirćeta, razblaživanje rakije industrijskim alkoholom i podmetanjem biljnih masti u sir i kajmak, što je postalo tehnološki napredno, a poljoprivredna inspekcija često nema forenzička i finansijska znanja da prati tokove novca i sirovina "od njive do trpeze" kako bi suzbili te mreže.
"Čak i kada poljoprivredna inspekcija odradi svoj posao, utvrdi nepravilnost, zapleni robu i podnese prijavu, sistem zakazuje u sudskoj fazi", naveo je Savet i dodao da prijave često zastare, a izrečene kazne budu blizu zakonskog minimuma.
Preporučuje se formiranje centralizovanog tela koje bi objedinilo sve inspekcijske službe, hitno popunjavanje radnih mesta koja nisu popunjena, uz proširenje broja mesta u inspekcijama sa povišenim rizikom na nepravilnosti i zloupotrebe, zapošljavanje mlađih stručnjaka i obezbeđivanje njihove kontinuirane edukacije.
Preporučuje se i jačanje kapaciteta Nacionalne referentne laboratorije u Batajnici, planiranje većeg broja nenajavljenih uzorkovanja hrane, uspostavljanje trajnog preventivnog sistema kontrole žitarica i stočne hrane još na poljima i u silosima.
