Moj grad

Kako odjaviti osobe koje ne žive na vašoj adresi: Procedura i potrebna dokumentacija

Foto: Ilustracija/Pixabay

Foto: Ilustracija/Pixabay

Građani koji su vlasnici stanova ili kuća mogu od MUP-a da zatraže proveru prebivališta osoba koje su prijavljene na njihovoj adresi, a koje tu zapravo ne žive. Postupak se pokreće podnošenjem zahteva nadležnoj policijskoj stanici ili policijskoj upravi, uz odgovarajuću dokumentaciju.

Ko može da podnese zahtev?

Zahtev za odjavu osoba koje su prijavljene na adresi na kojoj ne žive podnosi vlasnik stana ili kuće. Uz zahtev je potrebno priložiti dokaz o vlasništvu i ostalu potrebnu dokumentaciju.

Koja dokumenta su potrebna?

Za podnošenje zahteva potrebno je pripremiti sledeća dokumenta:

  • Dokaz o vlasništvu – vlasnički list ili ugovor o kupoprodaji nekretnine.
  • Važeća lična karta – očitana lična karta podnosioca zahteva.
  • Pisani zahtev – sastavlja se u slobodnoj formi, uz navođenje da se traži odjava svih osoba koje ne žive na toj adresi. Potrebno je navesti JMBG osoba koje zaista žive na toj adresi.
  • Dokaz o uplati takse – primerak uplatnice kao potvrda o izvršenoj uplati.

Podaci o žiro računu i pozivu na broj za uplatu takse mogu se dobiti u nadležnoj policijskoj upravi. Tamo je potrebno proveriti i iznos takse.

Gde se predaje zahtev?

Zahtev sa kompletnom dokumentacijom predaje se na pisarnici policijske stanice nadležne za teritoriju na kojoj se nalazi stan ili kuća.

Ako zahtev nije moguće predati u toj policijskoj stanici, dokumentacija se može podneti nadležnoj policijskoj upravi u mestu podnosioca zahteva.

Dokumenta je moguće poslati i poštom, na adresu područne policijske stanice na čijoj teritoriji se nekretnina nalazi. Uz zahtev se prilaže i dokaz o uplati takse.

Šta kaže Zakon o prebivalištu i boravištu građana?

Član 18 Zakona o prebivalištu i boravištu građana propisuje da nadležni organ može da proveri da li građanin zaista živi na adresi na kojoj je prijavio prebivalište ili boravište. Provera se može pokrenuti na zahtev suda, organa državne uprave, drugog organa ili organizacije, kao i drugog pravnog ili fizičkog lica koje ima opravdan pravni interes.

Ako se utvrdi da građanin ne stanuje na prijavljenoj adresi ili da je prilikom prijave dao neistinite podatke, nadležni organ donosi rešenje o pasivizaciji adrese prebivališta, odnosno boravišta.

Koje su obaveze nakon pasivizacije adrese?

Građanin koji živi na teritoriji Srbije dužan je da, nakon prijema rešenja o pasivizaciji prebivališta ili boravišta, prijavi prebivalište i adresu na kojoj zaista stanuje u roku od osam dana.

Najvažnije je naglasiti da se, u skladu sa Zakonom o prebivalištu i boravištu građana, ne radi o direktnoj odjavi osobe sa adrese na zahtev vlasnika, već o pasivizaciji adrese prebivališta ili boravišta, ukoliko nadležni organ utvrdi da osoba ne živi na prijavljenoj adresi ili da je prilikom prijave dala neistinite podatke.