Novčana naknada za nezaposlene: Ko ima pravo, koliko iznosi, a kada pravo prestaje?
Foto: Ilustracija/Pixabay
Pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti ostvaruje se pod uslovima propisanim Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti. Da bi nezaposlena osoba ostvarila ovo pravo, potrebno je da ispuni uslove koji se odnose na prethodni staž osiguranja i razlog prestanka radnog odnosa, kao i da se prijavi Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) i podnese zahtev u propisanom roku.
Ko ima pravo na novčanu naknadu?
Pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti ima lice koje je bilo obavezno osigurano najmanje 12 meseci, neprekidno ili sa prekidima, u poslednjih 18 meseci. Prekid osiguranja kraći od 30 dana smatra se neprekidnim osiguranjem.
Naknada se može ostvariti u slučaju prestanka radnog odnosa ili obaveznog osiguranja iz zakonom propisanih razloga. To, između ostalog, obuhvata istek ugovora o radu na određeno vreme, prestanak potrebe za određenim poslom zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena ili smanjenja obima posla, kao i prestanak radnog odnosa zbog toga što zaposleni ne ostvaruje potrebne rezultate rada ili nema odgovarajuća znanja i sposobnosti za obavljanje poslova.
Pravo na naknadu može se ostvariti i nakon prestanka probnog rada, privremenih i povremenih poslova, kao i u slučaju prestanka rada poslodavca usled stečaja ili likvidacije, ali i u drugim situacijama predviđenim zakonom.
Međutim, lice kome je radni odnos prestao njegovom voljom ili krivicom, po pravilu, ne može odmah da ostvari pravo na novčanu naknadu. Isto važi i za određene slučajeve u kojima se zaposleni dobrovoljno opredelio za otpremninu ili posebnu novčanu naknadu u okviru programa rešavanja viška zaposlenih, u iznosu većem od otpremnine propisane Zakonom o radu. U tim slučajevima pravo na naknadu može se ostvariti tek kada lice ponovo ispuni zakonske uslove u pogledu staža osiguranja.
Rok za prijavu i podnošenje zahteva
Nezaposleno lice treba da se prijavi Nacionalnoj službi za zapošljavanje i podnese zahtev za novčanu naknadu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja.
Ako zahtev podnese u tom roku, naknada mu pripada od prvog dana nakon prestanka obaveznog osiguranja, pod uslovom da ispunjava ostale zakonske uslove.
Ukoliko zahtev podnese nakon isteka 30 dana, naknada mu pripada od dana podnošenja zahteva, ali se period isplate računa u odnosu na ukupno trajanje prava koje bi imao da je zahtev podneo na vreme.
Ako zahtev podnese tek nakon što istekne period u kojem bi imao pravo na naknadu, ne može da ostvari to pravo. U rok od 30 dana ne računa se vreme tokom kojeg je nezaposleno lice, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, bilo privremeno sprečeno za rad.
Koliko dugo se prima novčana naknada?
Dužina isplate zavisi od ostvarenog staža osiguranja.
Tri meseca – za staž osiguranja od jedne do pet godina.
Šest meseci – za staž osiguranja od pet do 15 godina.
Devet meseci – za staž osiguranja od 15 do 25 godina.
Dvanaest meseci – za staž osiguranja duži od 25 godina.
Izuzetno, naknada može da se isplaćuje 24 meseca ako nezaposlenom do ispunjavanja prvog uslova za ostvarivanje prava na penziju nedostaje najviše dve godine. Ispunjenost uslova dokazuje se odgovarajućim aktom nadležnog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Godinom staža osiguranja smatra se navršenih 12 meseci tokom kojih je lice bilo obavezno osigurano.
Kako se određuje visina naknade?
Visina novčane naknade zavisi od zarade, odnosno osnovice osiguranja u poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu prestanka radnog odnosa ili osiguranja. Na osnovu tih podataka utvrđuje se lični koeficijent, koji se koristi za obračun dnevnog i mesečnog iznosa naknade.
Zakonom su propisani i najniži i najviši iznosi naknade, koji se usklađuju jednom godišnje. Prema podacima navedenim u informacijama Nacionalne službe za zapošljavanje, od 1. februara 2026. godine, najniži mesečni iznos novčane naknade za ceo kalendarski mesec iznosi 33.745 dinara bruto, odnosno 22.170,47 dinara neto, dok najviši iznos iznosi 78.226 dinara bruto, odnosno 51.394,48 dinara neto.
Iznosi u rešenju iskazuju se kao bruto iznosi, koji uključuju doprinose za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje. Korisniku se na račun uplaćuje iznos umanjen za pripadajuće doprinose. Za mesece u kojima pravo ne traje tokom celog meseca, naknada se obračunava prema broju kalendarskih dana za koje pravo pripada.
Šta ako je naknada već korišćena?
Lice koje je ranije ostvarilo pravo na novčanu naknadu, ali je počelo da radi pre isteka perioda isplate, može nakon ponovnog gubitka posla da nastavi da koristi preostali deo naknade, u iznosu utvrđenom prethodnim rešenjem, ako je to za njega povoljnije.
Pre toga mora da ispuni uslove koji se odnose na razlog prestanka novog radnog odnosa, odnosno osiguranja. Ako želi da ostvari novo pravo, potrebno je da ponovo ispuni i uslov u pogledu staža osiguranja od najmanje 12 meseci u poslednjih 18 meseci. Staž na osnovu kojeg je već ostvarena novčana naknada ne uračunava se ponovo.
Kada se isplata nastavlja, a kada prestaje?
Isplata novčane naknade nastavlja se tokom dodatnog obrazovanja i obuke, u skladu sa individualnim planom zapošljavanja, kao i za vreme privremene sprečenosti za rad, ali ne duže od 30 dana od njenog nastanka. Nastavak isplate predviđen je i tokom porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada zbog posebne nege deteta, u skladu sa važećim propisima.
Sa druge strane, isplata naknade obustavlja se za vreme trajanja određenih okolnosti, kao što su obavljanje privremenih i povremenih poslova, odsluženje ili dosluženje vojnog roka, kao i izdržavanje kazne zatvora, trajanje pritvora ili određenih mera, u trajanju do šest meseci.
Nakon prestanka razloga za obustavu, korisnik može da nastavi da prima naknadu za preostali period za koji mu je pravo priznato, pod uslovom da se prijavi Nacionalnoj službi za zapošljavanje i podnese zahtev u roku od 30 dana.
Pravo na novčanu naknadu prestaje, između ostalog, ako se korisnik izbriše iz evidencije nezaposlenih ili prestane da se vodi na toj evidenciji, ako u roku od pet dana ne obavesti Nacionalnu službu za zapošljavanje o promeni koja utiče na sticanje, ostvarivanje ili prestanak prava, kao i ako sam podnese zahtev za prestanak prava.
Zdravstveno i penzijsko osiguranje tokom primanja naknade
Korisnici novčane naknade za slučaj nezaposlenosti imaju pravo na zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje tokom perioda u kojem ostvaruju ovo pravo. Članovi njihovih porodica takođe mogu da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje, pod uslovom da nisu osigurani po drugom osnovu.
Korisnici su dužni da se lično javljaju Nacionalnoj službi za zapošljavanje svakih 30 dana, u skladu sa individualnim planom zapošljavanja, radi informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja.
Jednokratna isplata i podsticaji za zapošljavanje
Korisnici novčane naknade mogu da zatraže njenu jednokratnu isplatu radi samozapošljavanja, o čemu odlučuje Nacionalna služba za zapošljavanje u skladu sa zakonom.
Moguć je i jednokratni podsticaj za zapošljavanje. Na njega ima pravo nezaposleno lice koje prima novčanu naknadu najmanje tri meseca od dana priznavanja prava, a zatim zasnuje radni odnos na neodređeno vreme. Podsticaj iznosi 30 odsto ukupnog iznosa naknade koja bi tom licu bila isplaćena do isteka priznatog perioda, bez doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Pisani zahtev podnosi se u roku od 30 dana od dana zasnivanja radnog odnosa.
Nezaposleno lice koje je primilo novčanu naknadu na koju nije imalo pravo dužno je da vrati primljeni iznos Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Moguć je i dogovor o vraćanju duga u ratama, koji se uređuje ugovorom o poravnanju.
Prilikom podnošenja zahteva za novčanu naknadu važno je proveriti da li su ispunjeni uslovi koji se odnose na razlog prestanka radnog odnosa i potreban staž osiguranja, kao i voditi računa o roku od 30 dana za prijavu i podnošenje zahteva Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
