Društvo

Više od 3.500 maloletnica se porodilo za dve godine: Da li su tinejdžerske trudnoće problem deteta ili ogledalo društva?

Foto: Iluistracija/Pixabay

Foto: Iluistracija/Pixabay

Više od 3.500 devojčica uzrasta od 15 do 19 godina porodilo se u Srbiji za dve godine, a među njima i 31 devojčica mlađa od 15 godina. Podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" otvaraju pitanje ko je odgovoran kada dete postane majka – samo dete ili i odrasli, roditelji, škola i država, koji bi trebalo da mu obezbede informacije i zaštitu? Profesorka i specijalistkinja ginekologije i akušerstva Snežana Rakić za Insajder je ocenila da uzroke maloletničkih trudnoća pre svega treba tražiti u nedovoljnoj informisanosti mladih o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, kao i u uticaju društvenih mreža, interneta i vršnjačkog pritiska.

"Danas postoje mogućnosti da se neželjena trudnoća spreči. Mladi mogu, još u trenutku kada stupe u seksualne odnose, da koriste kontraceptivnu terapiju i na taj način spreče neželjenu trudnoću. Međutim, mislim da ta deca ne znaju dovoljno o seksualnim odnosima. Često se to dešava nekontrolisano, bez dovoljno informacija, i onda dobijemo rezultat koji imamo", rekla je Rakić.

Prema njenim rečima, razgovor sa roditeljima i pravovremeno usmeravanje često dolaze tek kasnije.

"Imate pritisak koji se dešava u školama, pritisak vršnjaka, a mislim da najmanje, tek na trećem mestu dolazi razgovor sa roditeljima", rekla je ona.

Rakić smatra da o seksualnom i reproduktivnom zdravlju sa decom treba razgovarati mnogo ranije, kako bi informacije dobili pre nego što stupe u seksualne odnose. Ona je upozorila da problem nisu samo neželjene trudnoće, već i seksualno prenosive bolesti, kao i neinformisanost o seksualnom zdravlju, piše Insajder.

Govoreći o posledicama neželjene trudnoće, ona je navela da situacija može biti veoma traumatična za mladu osobu.

"Može prvo da dođe do trudnoće, a onda imate sve ono što neželjeni prekid trudnoće sa sobom nosi – pregled, neplaniranu posetu doktoru i samu intervenciju. Danas je to malo olakšano, postoje tablete za prekid trudnoće, odnosno medikamentozni prekid, pa je to u tom smislu jednostavnije nego što je bilo ranije. Međutim, ostaje trauma. To je trauma ne samo za mladu osobu, već i za doktora koji radi tu intervenciju i koji se sa tim susreće", rekla je Rakić.

Ukupan broj maloletničkih trudnoća u padu

Rakić je navela da prema podacima ukupan broj maloletničkih trudnoća trenutno jeste u padu. Istovremeno je ukazala da statistika obuhvata različite situacije i da se u ukupan broj ubrajaju i trudnoće u pojedinim sredinama u kojima se brakovi sklapaju u maloletničkom dobu.

"Međutim, ovde postoji jedna grupa o kojoj moramo da vodimo računa. Smatra se da na 1.000 porođaja imamo oko 13 do 14 porođaja kod maloletničkih trudnoća. U pojedinim grupama stanovništva, kao što su romske sredine, ali i u istočnoj Srbiji, brakovi se sklapaju u maloletničkom dobu“, rekla je ona.

Dodaje da i taj deo, kada se radi statistika koju radi Intitut Batut, takođe ulazi u maloletničke trudnoće.

„Dakle, nisu u pitanju samo one trudnoće koje se završe prekidom neželjene trudnoće. Sve to ulazi u ukupan broj. Ali kada se generalno pogledaju podaci, ukupan broj maloletničkih trudnoća jeste trenutno u padu", rekla je Rakić.

Potrebno zdravstveno prosvećivanje

Rakić smatra da je neophodno sistemski organizovati zdravstveno prosvećivanje mladih, kroz škole, razgovore sa roditeljima, radionice i sadržaje dostupne na internetu. Dodala je da bi informacije trebalo učiniti dostupnim upravo na mestima na kojima mladi provode najviše vremena, pre svega na internetu i društvenim mrežama.

"Zašto ne organizovati neke kampanje gde bi oni online ili putem informacija ili međusobnih razgovora dobili takve informacije", rekla je Rakić, podsećajući da su ranije organizovane i radionice na ovu temu.

Govoreći o sadržajima kojima su mladi izloženi, Rakić je ukazala i na, kako je navela, veliku dostupnost pornografskih i drugih neprimerenih sadržaja na internetu i televiziji. Ona je ocenila da same oznake o starosnoj podobnosti televizijskih programa nisu dovoljne ako ne postoji stvarna kontrola dostupnosti sadržaja maloletnicima.

Rakić je navela da mladi veoma dobro koriste telefone i računare i da upravo putem tih kanala treba do njih dopreti sa proverenim informacijama o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.

"Moraju da dobiju informaciju da na ovakav način mogu da uruše sopstveno zdravlje", rekla je ona.

Prema njenim rečima, važno je da mladi, osim informacija o mogućim posledicama, znaju i kome mogu da se obrate ukoliko se problem dogodi i kako da posledice svedu na minimum.

"Da im budu dostupni ti sadržaji, šta može da se desi i, ako se desi, kome treba da se jave i koji je najlakši način da se te posledice takvih stvari smanje na minimum", zaključila je Rakić.