BBC News

Posle sastanka s Putinom, Ukrajina sledeća stanica Trampovih mirovnih izaslanika

Putin sa Trampovim mirovnim izaslanicima

Putin sa Trampovim mirovnim izaslanicima

Stiv Vitkof i Džared Kušner razgovarali su u subotu sa Vladimirom Putinom o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.

Putin sa Trampovim mirovnim izaslanicima
Reuters

Stiv Vitkof i Džared Kušner, dvojica ključnih američkih pregovarača, stižu u Kijev, posle razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi o mogućem okončanju rata u Ukrajini.

Oni su se sastali sa Putinom u subotu, a prema navodima Bele kuće, razgovarali su o konkretnim koracima koji bi trebalo da uslede u nastavku mirovnih pregovora.

Za sada nije poznato šta ti planovi podrazumevaju.

Američki zvaničnici očekuju da bi detalji mogli biti objavljeni u narednim nedeljama, dok se diplomatski napori za okončanje rata intenziviraju.

Vitkof i Kušner, koji su među glavnim pregovaračima američkog predsednika Donalda Trampa, prvi put će posetiti Kijev u okviru napora Vašingtona da posreduje u okončanju sukoba.

U međuvremenu, Putin i ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski dogovorili su se o trodnevnom prekidu napada na prestonice - Moskvu i Kijev.

Dok su američki izaslanici u Kremlju razgovarali sa Putinom, Zelenski je poručio da je spreman za „suštinske razgovore“.

Razgovori u Moskvi trajali su tri sata u Putinovoj zvaničnoj rezidenciji u samom centru grada, prenose ruski državni mediji.

Detalji razgovora još nisu poznati, ali su obe strane iznele uglavnom pozitivne ocene, bez konkretnih informacija o tome šta je dogovoreno.

Putinov savetnik: Razgovori bili „konstruktivni i izuzetno otvoreni“

Vladimir Putin
EPA
Vladimir Putin, ruski predsednik

Putinov savetnik Jurij Ušakov ocenio je da su razgovori bili „konstruktivni i izuzetno otvoreni“.

„Razgovori nisu bili ograničeni samo na razmenu stavova o rešavanju ukrajinske krize, detaljno se razgovaralo i o ekonomskim pitanjima, kao i o mogućim velikim rusko-američkim projektima od obostranog interesa“, rekao je Ušakov.

Tokom razgovora bilo je reči i o „konkretnim uspesima ruske vojske na frontu“, kao i da je konstatovano da pregovori moraju da se bave „uzrocima sukoba“, dodao je.

Rusija je u međuvremenu pojačala napade raketama i dronovima na ukrajinske gradove.

Ipak, ruske kopnene snage tokom većeg dela rata napreduju veoma sporo, uz velike gubitke.

Rusija i dalje kontroliše oko petine ukrajinske teritorije, uglavnom oblasti koje je zauzela 2022. godine.

Kušner i Vitkof su više puta putovali u Rusiju, ali je zbog ukrajinskog vazdušnog prostora, koji je zatvoren od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, za sada nejasno kako će iz Moskve stići do Kijeva.

Razgovori su usledili pošto su Rusija i Ukrajina poslednjih meseci pojačale vazdušne napade.

Ukrajina navodi da teško presreće balističke rakete zbog nedostatka projektila za protivvazdušnu odbranu, dok je Kijev napade uglavnom usmerio na rusku ekonomsku infrastrukturu, posebno na naftna postrojenja.

Napad na šefa ukrajinske bezbednosti

Ranije u petak, Zelenski je rekao da je ruski dron pogodio kancelariju Oleksandra Poklada, šefa ukrajinske bezbednosne službe SBU, u Kijevu.

Poklad, prema dostupnim informacijama, nije povređen.

Zelenski je na društvenim mrežama naveo da je Pokladu naložio da „adekvatno“ odgovori na napad.

U subotu su regionalne vlasti saopštile da je četvoro ljudi poginulo u ruskom napadu na grad Kamianske na jugoistoku Ukrajine.

Oleksandr Hanža, načelnik Dnjepropetrovske regionalne vojne uprave, rekao je da je u napadu povređeno još petoro.

Vitkof i Kušner su više puta boravili u Rusiji, ali bi najavljeni razgovori u Ukrajini bili njihova prva poseta toj zemlji u okviru diplomatskih napora za okončanje rata.

Zelenski je rekao da će tokom posete američkih izaslanika garantovati bezbednost ruskog vazdušnog prostora i pozvao Moskvu da učini isto za Ukrajinu.

Putin je u četvrtak na međunarodnom ekonomskom forumu rekao da „postoje šanse“ za postizanje mirovnog sporazuma.

„Pre svega, Moskva i Kijev moraju da se dogovore između sebe“, rekao je Putin.

Međutim, Putin nije pokazao spremnost da odustane od maksimalističkih zahteva, među kojima su i dodatni teritorijalni ustupci Ukrajine.

Kijev i njegovi evropski saveznici više puta su odbacili Putinove uslove, ocenjujući da oni praktično predstavljaju zahtev za kapitulaciju.

Rusija je u februaru 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu i trenutno kontroliše oko 20 odsto ukrajinske teritorije.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]