BBC News
Opasni otpad u Gospiću glavno političko pitanje u Hrvatskoj
opasan otpad u gospiću
Na području grada Gospića u Lici odloženo je oko 37.000 tona opasnog otpada, što je izazvalo proteste stanovnika. Skupštinska sednica završena očekivano - odbijeni svi predlozi predsednika Hrvatske Zorana Milanovića.
Mesecima u Hrvatskoj traje rasprava vlade i opozicije u vezi sa odlaganjem opasnog otpada u Gospiću u Lici, zbog kojeg su meštani organizovali proteste, zabrinuti za zdravlje.
Na ulazu u Gospić, grad u zaleđu Jadranskog mora, na području bivšeg kombinata „Velebit", nelegalno je odloženo oko 37.000 tona opasnog i otrovnog otpada.
U detaljnim nalazima stručnjaka Geotehničkog fakulteta u Zagrebu potvrđeno je prisustvo teških metala, poput olova, bakra i antimona u tlu i opasnih PFAS spojeva („večnih hemikalija") u podzemnim vodama, preneo je Večernji list.
Na zahtev predsednika Hrvatske Zorana Milanovića, skupština je raspravljala o ovom problemu, uz oštre kritike vladi Andreja Plenkovića, koja je suočena i sa zahtevima da podnese ostavku.
Međutim, posle dvodnevne rasprave, većinom glasova vladajuće koalicije koju predvodi Plenkovićeva Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), odbijeni su svi predlozi Milanovića, između ostalog, hitna trajna sanacija lokacije i inspekcijski nadzor svih sumnjivih odlagališta u zemlji.
Umesto toga, vladajuća koalicija je pozvala vladu da u roku do 90 dana dostavi izveštaj o napretku sanacije na lokaciji Gospić, rokove i troškove.
Pozvali su vladu i nadležne zavode za javno zdravlje pozvani su da osiguraju kontinuirano praćenje vode, zemljišta u vazduha na području Gospića tokom i posle sanacije.
Pojedini poslanici stranaka opozicije nazvali su poteze vladajuće koalicije 'sramotnim' i pozvali su sve na protest 5. septembra u organizaciji građanske inicijative iz Gospića.
Iz Vlade Hrvatske ranije je rečeno da će opasni otpad biti izvezen jer u zemlji nema odgovarajućeg mesta za odlaganje.
Vlada razume zabrinutost stanovnika Gospića, ali je pijaća voda, prema najnovijim nalazima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u potpunosti ispravna i sigurna za piće, rekao je potpredsednik vlade i ministar prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine Branko Bačić Hrvatskoj radio-televiziji.
Za zakopani opasni otpad, kojeg je, kažu iz hrvatske vlade oko 30.000 tona, poslat je upit na adrese 70-ak kompanija širom Evrope koje bi mogle da ga preuzmu i zbrinu, dodao je.
Šta je sve rečeno na sednici
Opozicija je bila oštra prema Plenkoviću i njegovoj vladi, a poslanici HDZ-a odbijali su sve primedbe i ocenili da je jedini cilj druge strane da sruši vladu.
Kao argument navodili su i pripremu za uvođenje novog krivičnog dela protiv prirode i životne sredine, za koji kažu da će biti jedan od najstrožih u Evropi.
„Ako Plenković o ovome u Gospiću ništa nije znao, onda je nesposoban. Ako je znao, a ništa nije preduzeo, onda je nemoćan.
„A ako se neko okoristio, onda je to veleizdaja", poručio je Nikola Grmoja, poslanik opozicionog Mosta, prvog dana skupštinske sednice.
On je kritikovao Plenkovića, ali i Milanovića što nisu došli na sednicu skupštine, a poslanici HDZ-a su rekli da se predsednik „trenutno kupa na Hvaru i otvara pivo u plićaku".
„Hrvatska nije postala zemlja za pametna ulaganja, već zemlja za odlaganje otpada, zemlja za mafiju u oblasti životne sredine. Jer mafija zna da je Hrvatska zemlja u kojoj im niko neće tražiti nikakvu dozvolu ili dokument", rekao je Siniša Hajdaš Dončić, predsednik opozicione Socijaldemokratske partije (SDP).
On kaže da se problem ne rešava jednom ostavkom.
„Nije dovoljno da ministarka ode, ovo je problem vlade koja je izgubila sposobnost upravljanja državnom, jer je ovaj problem nastajao 10 godina", dodao je Hajdaš Dončić iz stranke iz koje je ponikao predsednik Hrvatske Milanović.
Zvonimir Troskot iz stranke Most nazvao je slučaj u Gospiću „bioterorističkim činom".
„Takozvane 'večne hemikalije' ušle su u podzemne vode. Za sada samo Like, ali zbog vaše inercije vrlo brzo će i drugde", rekao je Troskot, obraćajući se predstavnicima vladajuće koalicije.
'Licemerje zelene opozicije': HDZ
I ostatak opozicije kritičan je prema vladi, a na poslaničke klupe postavili su odštampane fotografije Plenkovića sa porukom: „Zakopana odgovornost".
„Fabrike koje su nekad hranile hiljade i hiljade ljudi, danas su izvor otrova koji truje i koji će trovati generacije i generacije. To je vaše domoljublje", poručila je Sandra Benčić iz stranke 'Možemo!' premijeru Plenkoviću i njegovom HDZ-u.
Nino Raspudić, nezavisni poslanik, zatražio je momentalnu ostavku vlade, nazivajući slučaj u Gospiću „najtežim od rata 1990-ih".
O podatku o najmanje 37.000 tona opasnog otpada na jednoj lokaciji u Gospiću, rekao je da je „čist horor".
„To je 1.500 šlepera otrova. Pokušajte samo da brojite do 1.500", rekao je.
Poslanik HDZ-a Mislav Herman rekao je da je sednica pokazala da opoziciju ne zanima rešenje ekološkog problema, već da koriste slučaj u nameri da ruše vladu i premijera.
Sednicu skupštine nazvao je „paradom licemerja nesposobne 'zelene' opozicije".
„Posle dvodnevne rasprave, možemo da zaključimo da u Hrvatskoj postoje dve grupe političkih aktera.
„Jedna je prepoznala problem i rešiće ga, a drugu nije briga ni za zdravlje građana Gospića ni za zdravlje građana Zagreba. Ovde su došli samo sa jednim ciljem - rušenjem saborske većine, vlade i Andreja Plenkovića", rekao je on novinarima.
HDZ prebacuje stranci Možemo, koja je na vlasti u Zagrebu, stanje u vezi sa otpadom u glavnom gradu Hrvatske.
Vlada najavljuje novo krivično delo 'ekocid' i moguću kaznu doživotnog zatvora
Ministar pravosuđa Damir Habijan najavio je uvođenje novog krivičnog dela „ekocida", za koje bi kazne mogle da budu od najmanje 10 godina zatvora sve do doživotnog zatvora.
„Takvo posebno teško krivično delo protiv životne sredine, kolokvijalno nazvano 'ekocid', trenutno ne postoji u hrvatskom zakonodavstvu", rekao je.
Habijan je dodao da su trenutno na javnoj raspravi i izmene Krivičnog zakona kojima se uvodi institut doživotnog zatvora.
„U ovom konkretnom slučaju, mogla bi da bude izrečena kazna doživotnog zatvora", rekao je.
Kao posebno važnu promenu izdvojio je što ovo krivično delo ne bi zastarevalo.
„To je važno zato što od krivičnog dela protiv prirode, dakle zagađenja zemljišta ili vode, posledice mogu da budu vidljive posle više decenija i zato je bitno da takvo krivično delo ne zastareva", rekao je hrvatski ministar.
Najavio je i pooštravanje kazni za pravna lica, pa bi za ova dela, ako je reč o organizovanoj kriminalnoj grupi, umesto dosadašnjih 20 miliona evra bila propisana sankcija od 50 miliona evra.
Šta traže stanovnici Gospića?
Otkako je otkriveno da je u Gospiću godinama odlagan opasan otpad, organizovano je više protesta, a pred sednicu hrvatske skupštine, iz građanskog udruženja „Gospić je naš dom" poslali su sedam zahteva.
Između ostalog, od vlade traže hitnu sanaciju, odnosno uklanjanje otpada sa teritorije Gospića, da im se saopšti tačna lokacija za zbrinjavanje otpada i dugogodišnje nadgledanje kvaliteta vode, vazduha i zemljišta.
Traže i nezavisnu procenu rizika po zdravlje ljudi i okolinu.
Tvrde i da država nije pravovremeno preduzela sve potrebne mere za sprečavanje moguće štete po ljude i okolinu, iako je, prema njihovim navodima, nadležnim organima još od aprila 2024. bilo poznato postojanje opasnog otpada na području Gospića.
Kažu i da do danas nije saopšteno koliko je uopšte opasnog otpada odlagano u Gospiću i traže da svi odgovorni budu izvedeni pred sud, prenosi Index.hr.
Ko je pod istragom policije?
Na osnovu nalaza veštaka i stručnjaka, Uprava kriminalističke policije Hrvatske vodi istragu protiv većeg broja ljudi osumnjičenih da su kao organizovana kriminalna grupa počinili više krivičnih dela protiv životne sredine i privrede.
Istraga se vodi protiv najmanje 10 ljudi ljudi i četiri firme.
Prema sumnjama istražitelja, grupa je organizovala uvoz mlevenog plastičnog i drugog mešovitog otpada iz Slovenije i Italije.
Sumnja se i da je grupa preuzimala medicinski i drugi otpad iz Hrvatske, koji je potom nezakonito zakopavan ili ostavljan na otvorenom u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu, preneo je zagrebački Jutarnji list, objavivši detaljnu hronologiju celog slučaja.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
