Moj grad

Počela nova arheološka istraživanja u Starom Kostolcu

Foto: Narodni muzej Požarevac/Facebook

Foto: Narodni muzej Požarevac/Facebook

Na lokalitetu Mali grad – Todića crkva u Starom Kostolcu počela je nova istraživačka kampanja Narodnog muzeja u Požarevcu. Arheolozi će nastaviti iskopavanja monumentalnog kamenog objekta za koji se pretpostavlja da predstavlja srednjovekovnu crkvu

Arheološki tim Narodnog muzeja u Požarevcu započeo je 20. jula novu istraživačku kampanju na lokalitetu Mali grad – Todića crkva u Starom Kostolcu, u okviru projekta istraživanja srednjovekovnog Braničeva.

Ovogodišnji radovi biće usmereni na nastavak istraživanja monumentalnog kamenog objekta, za koji postoje ozbiljne indicije da je reč o sakralnoj građevini – crkvi. Ukoliko se ta pretpostavka potvrdi, arheolozi bi mogli da dođu do jednog od najznačajnijih materijalnih dokaza koji potvrđuje istorijske izvore o postojanju Braničevske episkopije.

Tokom prethodne dve istraživačke kampanje otkriveni su fragmenti fresaka, kao i nekropola formirana iznad objekta, što, prema oceni stručnjaka, ukazuje na njegovu dugotrajnu versku funkciju.

Srednjovekovno Braničevo u pisanim izvorima prvi put se pominje 1019. godine, a nova arheološka istraživanja doprinose boljem razumevanju njegove uloge kao jednog od najvažnijih duhovnih i upravnih centara na Dunavu u srednjem veku.

Rukovodilac istraživanja je muzejski savetnik Dragana Spasić Đurić, a projekat se realizuje uz podršku Grada Požarevca.

Šta je do sada otkriveno?

Lokalitet Mali grad – Todića crkva, obuhvata površinu od oko dva hektara i predstavlja deo srednjovekovnog Braničeva. Na ovom lokalitetu do sada je realizovano 16 arheoloških kampanja u organizaciji Narodnog muzeja u Požarevcu.

Ranija istraživanja pokazala su da je na prostoru Malog grada postojao kontinuitet života od najmanje 10. do 12. veka, o čemu svedoče ostaci kuća, peći, otpadnih jama, novac, nakit, posuđe i alatke. Tokom jedne od ranijih kampanja istraženi su i ostaci naselja keltskog plemena Skordiska iz 2. veka pre nove ere, što potvrđuje da je lokalitet bio naseljavan i znatno pre srednjeg veka.

Kako je ranije objavio Boom93, tokom prethodnih istraživanja otkriveni su ostaci više objekata iz 12. veka, među kojima i jedan spaljeni objekat koji potvrđuje da je Braničevo pretrpelo veliki požar u drugoj polovini 12. veka, nakon čega je usledila obnova krajem tog i početkom 13. veka.

Arheolozi su pronašli i veliki broj peći i ognjišta, kao i gvozdenu motiku, što je dodatno potvrdilo razvijenu kovačko-zanatsku delatnost. Metalurške analize pokazale su da je na prostoru Braničeva bila razvijena primarna proizvodnja gvožđa, dok su u toku analize staklenih nalaza koje bi trebalo da pokažu da li je postojala i lokalna proizvodnja stakla.

Istraživanja su donela i znatno starije nalaze. Na lokalitetu su otkriveni ostaci objekta iz praistorije, koji se prema procenama datuje između 1000. i 800. godine pre nove ere, sa očuvanom podnicom i keramičkim posudama pronađenim na izvornom mestu.

Najnovija istraživanja, sprovedena tokom prethodne dve kampanje, otkrila su monumentalni kameni objekat, fragmente fresaka i nekropolu formiranu iznad njega. Upravo će nastavak istraživanja tog objekta biti u fokusu ovogodišnje kampanje, kako bi se utvrdilo da li je reč o srednjovekovnoj crkvi i mogućem sedištu Braničevske episkopije.