Politika
ISAC fond: Nivo usklađenosti Srbije sa spoljnom politikom EU najniži među državama kandidatima
Foto: Ilustracija/Pixabay
Srbija je u prvoj polovini 2026. godine ostala na oko 60 odsto usaglašenosti sa deklaracijama i merama spoljne politike Evropske unije (EU), preneo je danas portal Savremena politika najnoviju analizu ISAC fonda.
Uprkos nominalnom napretku ostvarenom 2025. godine, kada je Srbija dostigla 67 odsto usaglašenosti, procenat je ponovo opao. Od 1. januara do 30. juna 2026. godine EU je usvojila 60 deklaracija kojima je pozvala zemlje kandidate i partnerske zemlje da im se pridruže u usaglašavanju.
Beograd se usaglasio sa 36 deklaracija i pratećih mera, dok se sa 24 nije usaglasio, navodi ISAC fond, dodajući da je stepen usklađenosti Srbije i dalje najniži među državama kandidatima za članstvo u EU koje aktivno vode pristupne pregovore.
Niži stepen usklađenosti imaju samo Turska i Gruzija. Usklađenosti Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Ukrajine iznosila je 100 odsto, dok je kod Moldavije bila 90 odsto.
Kao i prethodnih godina, Srbija je izbegavala da se usaglasi sa većinom deklaracija i mera koje su neposredno ili posredno povezane sa Rusijom i Kinom, uključujući one koje se odnose na njihove državljane, entitete ili interese.
Jedno od glavnih obrazloženja za takav stav, kako se navodi, jeste pitanje Kosova, budući da Srbija nastavlja da traži podršku Rusije i Kine u različitim međunarodnim forumima, pre svega u Ujedinjenim nacijama.
Pored toga, Srbija se nije usaglasila ni sa deklaracijama i merama koje se odnose na druga pitanja, iako su ona u većini slučajeva na određeni način povezana sa Rusijom, Kinom i oružanim sukobom koji je Rusija pokrenula u Ukrajini.
Srbija se usaglasila sa deklaracijama koje sadrže restriktivne mere usmerene protiv pojedinaca i entiteta povezanih sa sledećim državama ili temama: Haiti, Mali, Severna Koreja, Sudan (dve deklaracije), Gvatemala, Venecuela, Mjanmar/Burma, Tunis, Sirija, Iran (četiri deklaracije), ukrajinski regioni pod ruskom okupacijom, sankcije protiv bivšeg ukrajinskog rukovodstva, Globalni režim sankcija EU za ljudska prava, borba protiv terorizma, Hamas/Palestinski islamski džihad, Zimbabve i Moldavija.
Kada je reč o političkim deklaracijama EU, odnosno onima koje ne sadrže restriktivne mere, Srbija se usaglasila sa deklaracijama koje se odnose na obeležavanje važnih međunarodnih datuma, situaciju između Avganistana i Pakistana, Iran, Izrael, odnose Izraela i Libana, Sudan, predsedničke izbore u Jermeniji, Mjanmar/Burmu, situaciju na Bliskom istoku i prekid vatre između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, navodi ISAC fond.
