Društvo
EXIT napušta Novi Sad: Šta Srbija gubi odlaskom festivala vrednog 270 miliona evra?
Foto: Miha Rekar / Unsplash
Festival EXIT ulazi u novu fazu svog postojanja, pre svega zbog politike. Umesto jednog centralnog događaja u Novom Sadu, od 2026. godine najavljena je transformacija u globalnu platformu, sa festivalima i događajima širom sveta – od Evrope do Afrike i Azije. Takav zaokret otvara brojna pitanja: šta Srbija dobija, a šta gubi ovakvom promenom. O tome, ali i o širem ekonomskom i kulturnom značaju festivala, za 3D su govorili profesor Dobrica Jovičić sa Geografskog fakulteta i crnogorski profesor turizma Ivo Županović.
Festival EXIT smatra se događajem koji je Srbiji obezbedio mesto na globalnoj mapi muzičkih i turističkih destinacija. Tokom više od dve decenije postojanja, EXIT je prerastao u fenomen koji svake godine privlači stotine hiljada posetilaca iz celog sveta i generiše desetine miliona evra za domaću ekonomiju. Njegov uticaj daleko prevazilazi okvire muzike, jer seže i do razvoja turizma i ugostiteljstva, kao i međunarodne promocije Srbije kao atraktivne destinacije, piše Insajder.
Exit ulazi u novu fazu svog postojanja, posle 20 godina kao jedan centralni događaj na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu, festival se sprema da prekorači granice. Od 2026. godine najavljena je transformacija u globalnu platformu sa festivalima i događajima širom sveta, od Evrope do Afrike i Azije. Takav zaokret otvara brojna pitanja: šta Srbija dobija, a šta gubi ovakvom promenom?
Exit festival je Srbiji od svog osnivanja doneo više od 270 miliona evra, a godišnje generiše između 20 i 25 miliona evra prihoda. Na pitanje, šta odlazak Exit-a iz Srbije znači pre svega za srpski turizam, profesor Dobrica Jovičić sa Geografskog fakulteta izjavio je za Insajder da Egzit znači mnogo za srpski turizam jer predstavlja okosnicu inostranih turističkih poseta čine gradovi u Srbiji jer su sa gradovima skopčani brojni manifestacioni motivi ili manifestacije.
"Mi u turizmu gradove i tretiramo kao kompleksne turističke motive ili turističke atrakcije, jer u gradu, naravno, zavisno od njegove veličine, postoje i izložbe, muzeji, manifestacije, festivali i brojni drugi kulturni sadržaji koji, naravno, mogu biti predmet interesovanja i domaćinskog stanovništva, ali i turističke klijentele. I ono što je u tom kontekstu bitno naglasiti, evo samo malo i se ja se lično sećam i samog prvog Exit festivala 2000. godine. On je tad bio plod jednog, da kažem, možda entuzijazma i pokušaja da se pruži jedna demokratska podrška promeni tadašnjeg režima", ocenjuje profesor Jovičić.
On smatra da su na kraju svi bili zadovoljni te da je i prvi naredni festival, praktično bio u funkciji obeležavanja tog uspeha koji je tada ostvaren.
"I od tada je festival postepeno krčio put, razvijao se, gradio svoj identitet, reputaciju, i tako se vrlo uspešno pozicionirao na međunarodnoj sceni i mapi muzičkih i turističkih događaja", smatra sagovornik Insajdera.
Komentarišući to koliki je gubitak to što se festival Exit više neće održavati u Srbiji i kako će se odraziti i na turizam Srbije, ali i na lokalnu ekonomiju kada je Novi Sad u pitanju, profesor Jovičić izdvaja podatak iz 2016. godine kada je vršeno istraživanje koje je pokazalo da su prihodi bili oko 14 miliona evra, a to je, kaže profesor, bilo još pre 10 godina, ističući da je to i tada bila značajna suma, odnosno, prihod za taj period.
"I, na kraju krajeva, sam Exit je i njegovo održavanje doprinelo tome da se Novi Sad proglasi za međunarodni centar kulture 2021. godine. Vraćam se opet još jednom na turizam Srbije. Od 2000. godine, posle izlaska iz mračnih 90-ih godina, turizam Srbije polako počeo da se oporavlja, da se njegov broj povećava, kako domaćih, tako i inostranih turista. I ono što je posebno bilo evidentno je da je počeo da raste broj inostranih turista. Šta je statistika vrlo brzo pokazala? Da su omiljene, odnosno i glavne destinacije inostranih turista gradovi. Ono što moramo imati u vidu je da Srbija nema more, bez obzira što je taj masovni kupališno-rekreativni turizam i dalje u fokusu kad je reč o svetu u globalu, u celini. Ipak, razvijaju se mnogi drugi oblici prometa, i ono što inostrane turiste najviše zanima, to su gradovi, a kada su ti inostrani turisti u pitanju, 83 odsto stranih turista je, prema podacima, dolazilo upravo zbog festivala Exit", kaže profesor Jovičić.
On smatra da će komercijalni sektor u turizmu najviše osetiti ekonomski udar odlaska Exit-a iz Srbije i precizira da će gubitak pretpeti i ugostitelji i saobraćajni prevoznici, železnica ...
Na pitanje, da li se može nadoknaditi taj broj turista koji dolazi iz inostranstva samo zbog Exit-a i da li je primetno da se iko bavi time, profesor odgovara da nije nešto siguran.
"Istina, prošle godine kad je Exit održan, on je baš se desio u momentu kad je bila ona kulminacija krize i velike turbulencije su nastupile, tako da je to na neki način, pretpostavljam, najviše i uticalo na organizatore da promene svoju glavnu destinaciju i svoj program ove manifestacije. Ono što bi se moglo očekivati je da se eventualno neka nova manifestacija formira, ali to nije tako lako ni formirati niti izgraditi neku tradiciju, pogotovo izvršiti promociju. Sve to podrazumeva vrlo kvalitetnu organizaciju, obimna ulaganja, da bi se onda takva jedna uspešno manifestacija mogla da se pozicionira i na međunarodnom tržištu i da to donese relativno zadovoljavajuće prihode. I ono što je bitno, pored ekonomskih efekata, nesumnjivo da je Exit tokom svih ovih godina doprinosio jednoj značajnoj promociji i Novog Sada i naše zemlje u celini, jer ono što je bitno istaći kad je reč o inostranom turističkom prometu, više od polovine inostranih turista dolazi u Beograd, odmah na drugom mestu je Novi Sad", kaže Jovičić.
Exit se sada seli na više lokacija i potpuno menja svoj koncept. Umesto samo u Novom Sadu, biće održan na nekoliko lokacija i u nekoliko država zapravo. Jedna od zemalja je Crna Gora.
Komentarišući najave crnogorske Vlade koja dolaskom Exit festivala ove sezone očekuje direktnu turističku potrošnju od 40 miliona evra i 200.000 noćenja, profesor turizma Ivo Županović kaže za Insajder da tu ipak treba biti dosta oprezan, s obzirom da je to neka projektovana potrošnja od bruto 400 evra po osobi, i s obzirom da se predviđa nekih 100.000 dolazaka i oko 210.000 noćenja.
"Što se tiče rasta noćenja, to bi na ukupan kvantitativni pokazatelj, kad su noćenja u pitanju, učestvovalo sa 1,3 odsto na nivou godine, što je značajan pokazatelj", kaže Županović.
Na pitanje, koliko festivali poput Exit generalno utiču na turizam, sagovornik Insajdera ističe podatke na nivou Evrope i na makro i mikro destinacijama, kao što je aktuelni slučaj Crne Gore.
"Rast tržišta festivala ili manifestacionog turizma na nivou Evrope je oko 7 odsto. Taj rast je na nivou 7,7 odsto predviđen sve do 2034. godine. Dakle, svake godine u proseku daće biti taj neki rast između 7 i 8 odsto, što je izuzetno značajno i generalno, posmatrajući ostale segmente, najznačajnije. Drugo, Evropa, njen market share u ukupnom manifestacionom turizmu je najveći i iznosi 39,9 odsto. Dakle, Evropa ima najveći potencijal, s tim što je normalno Crna Gora kao zemlja u Evropi indicira da takođe ima veliki potencijal u tom nekom delu. Ono za šta su najznačajniji festivali i generalno manifestacioni turizam i turizam kreativnih industrija je ekstenzija sezone. Ono što mislim za ovakvu vrstu festivala, kad je u pitanju Exit i kad je u pitanju Sea Dance, da je možda trebalo upravo radi ekstenzije sezone ispregovarati nešto drugačije termine. Dakle, da to bude kraj maja, početak juna i kraj septembra, kako bi dobili na produženju sezone i jednostavno izbegli još veću saturaciju, da kažem, prostora i infrastrukture u sred turističke sezone", smatra sagovornik Insajdera.
Komemtarišući to što će početkom jula Exit biti održan na velikoj plaži u Ulcinju, a krajem avgusta u Budvi, kao i šta su prednosti održavanja tako jedne velike manifestacije u punoj turističkoj sezoni, profesor Županović kaže da se time obogaćuje sadržaj boravka.
"Ono osnovno što čini osnovu turističke ponude primorskih mesta je kupališno-rekreativni turizam. Međutim, uz to je neophodno i vrlo fino i da se kombinuju kulturni i zabavni sadržaji. Time se utiče i na veću turističku potrošnju i na produženje boravka, što opet za sobom generiše i veće prihode. A drugo, mislim, svi koji budu prisutni, pogotovo ako budu zadovoljni samom manifestacijom, onda će oni, naravno, proširiti taj glas", kaže profesor.
