BBC News
Izbori u Mađarskoj: Politička borba Orbana i Mađara zbog koje se i porodice dele i svađaju
Posle šesnaest godina na vlasti, za novu priliku bori se Fides Viktora Orbana, a na putu mu stoji nekada partijski drug Peter Mađar i njegova Tisa, prvi put na nacionalnim izborima.
Bila je to predizborna kampanja u kojoj je sve bilo dozvoljeno.
Optužbe za izdaju i mešanje iz inostranstva ili uvlačenje u rat, diplomatske posete i pozivi, pretnje nasilnim ishodom i hapšenjima, procureli telefonski razgovori i navodni intimni snimci, vesti o navodnim terorističkim akcijama čak i u susednim zemljama.
Parlamentarni izbori u Mađarskoj 12. aprila, zemlji koja se pre 26 godina vratila višestranačju, a 2004. postala članica Evropske unije (EU), duboko su podelili društvo na dva oštro suprotstavljena tabora.
„Ako ne želite da ugrozite sopstvene privatne ili porodične odnose, ne pričate o politici sa drugim ljudima, osim ako niste sigurni da su dovoljno prosvećeni da mogu da prihvate različite poglede", kaže Šandor Galai, docent na budimpeštanskom Univerzitetu Korvinus, za BBC na srpskom.
Posle šesnaest godina na vlasti, za novu mogućnost da formira vladu bori se stranka Fides premijera Viktora Orbana, čoveka koji je učestvovao na izborima još od 1990.
Na putu mu stoji do pre dve godine partijski drug Peter Mađar i njegova partija Tisa koja se prvi put takmiči na nacionalnim izborima.
Za ulazak u parlament po veoma komplikovanom izbornom sistemu, zbog koga je moguće da konačni rezultati izbora zapravo ne budu poznati čitavu sedmicu, bori se još nekoliko stranaka.
Parlament na obali Dunava ima 199 poslanika, od kojih se 106 bira glasanjem za imena kandidata, dok se 93 biraju sa partijskih lista.
Na izborima mogu da glasaju i ljudi iz mađarske dijaspore, pretežno u Srbiji, Rumuniji, Slovačkoj i Ukrajini, ali se njihovi glasovi odnose samo na partijske liste - i mogli bi, takođe, da budu veoma značajni za konačni ishod.
'Da sve bude drugačije'
Simbol stisnute pesnice visoko iznad budimpeštanskog Trga heroja, mnogo puta ključnog mesta mađarske prošlosti, sija nad hiljadama uglavnom mladih ljudi koji su, dva dana pre izbora, došli na koncert najavljen kao najveći u istoriji Mađarske.
U organizaciji „Civilnog otpora", više od sedam sati su se na bini ređali najpopularniji bendovi, a između pesama publika skandirala političke parole podrške opozicionoj partiji Tisa i protiv aktuelne vlasti.
„Očekujem da sve bude mnogo drugačije nego što to radi sadašnji režim, nadam se boljoj budućnosti za sve.
„Najvažnije mi je da deca budu zaštićena, ali i da se ekonomija oporavi, jer u sadašnjem sistemu nestaje ne samo naš, već i evropski novac", kaže 32-godišnji Geza Mate.
Očekivanja i optimizam ogromnog broja ljudi postavljaju visoka očekivanja pred stranku koja nikada ranije nije bila na izbornom listiću.
„Kad pobedi Mađar, biće bolje za mene, moj posao, porodicu i prijatelje, želim da se vrati poštovanje među nama", očekuje 23-godišnji Balaž.
Tisa je mlada i pomalo nepoznata alternativa vlasti Viktora Orbana, koja se po nekim stavkama u zvaničnom programu zapravo i ne razlikuje mnogo od Fidesa, osim po pitanju odnosa prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
„Kadgod imate režim poput Orbanovog, koji klizi ka autoritarnom, razlog njegovog opstanka je što hrani sam sebe, ali i slabost opozicije - Mađarska je posle prethodnih izbora maltene digla ruke i rekla da je Orban nepobediv.
„Ovakvi režimi mogu da opstanu jako dugo iako im podrška opada, sve dok se ne pojavi ozbiljna alternativa i nema dileme da je to Peter Mađar", kaže Andreas Šedler, profesor na Centralnoevropskom univerzitetu koji je tokom Orbanove vladavine bio primoran da se preseli iz Budimpešte u Beč.
Mađar obećava da će suzbiti korupciju, ojačati privredu, ali i popraviti odnose sa Evropskom unijom, mada se u kampanji klonio iskazivanju radikalno drugačijih stavova o ratu u Ukrajini ili pitanju migracija.
„Zanimljivo je i važno da Peter Mađar nije napustio Fides kad je ta stranka počela da preuzima institucije i razara sistem - on je 14 godina bio deo sistema, a to s pravom otvara neka pitanja.
„Ipak, on redovno podvlači da će pluralizam i razlike biti uvažavane, što bi već bila značajna promena, pre svega u medijskom sektoru", kaže Zuzana Veg, saradnica Nemačkog Maršalovog fonda (GMF), za BBC na srpskom.
- Ko je Viktor Orban, političar koji ljuti Evropu
- Peter Mađar: Nekada Orbanov saveznik, danas najveći politički protivnik
- Mađarska: Vlada Viktora Orbana optužena za masovno zastrašivanje birača uoči izbora
Stabilnost, sigurnost, predvidivost
Potpuno drugačija politička muzika sluša se među pristalicama stranke Viktora Orbana.
Gradskom, pa prigradskom železnicom pronalazim budimpeštanski 16. okrug gde jedan od Fidesovih kandidata drži kratak govor pre nego što se gitara dohvati mađarska verzija niške grupe Galija.
U ritmu roka iz prethodnih decenija, mahom penzioneri i poneko mlađi povremeno apludiraju ili otpevaju stih.
Kada govore o izborima, ključne reči su im sigurnost, predvidivost, stabilnost.
„Želim da izaberemo stranku koja razmišlja o mojoj budućnosti, sa kojom znam šta me čeka kao mladu ženu i buduću majku", nema dilemu 24-godišnja Bori.
Andraš Deči bio je svetski as u mačevanju, a sada trenira mlađe nade u ovom sportu.
Kaže da je Fides stvorio uslove da se iz Azije vrati u sopstvenu zemlju.
„Ovo što trenutno imamo je nešto najbolje za Mađarsku, a u poslednjih šest godina su svi dobili neku pomoć.
„Naravno da nije sve savršeno, ali mi se čini da su uradili sve što je bilo moguće", kaže mi ovaj 49-godišnjak.
Dok se grli sa pristalicama koje su nekoliko dana pre izbora došle da ga pozdrave, Krištof Satmari, kandidat Fidesa za poslanika, kaže mi da se na ovim izborima bira ne samo vlast za četiri godine, već budućnost Mađarske kao „slobodne zemlje".
„Mnogo nas napadaju jer ne pratimo međunarodni mejnstrim, ali smo ponosni na naš put i želimo njime da nastavimo."
Fides je na vlast došao pre 16 godina kao deo porodice evropskih konzervativnih partija, obećavajući ekonomski napredak i izgradnju zemlje.
Danas je van Evropske narodne partije, ali mu je na predizborni skup došao Džej Di Vens, potpredsednik SAD, koji je telefonom uključio i Donalda Trampa, predsednika SAD.
Peter Sijarto, Orbanov šef diplomatije, priznao je da je delio dokumenta EU sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, potvrđujući da je Mađarska najbliža ruskim pozicijama u ratu u susedstvu.
„Orban je tokom 16 godina suštinski izmenio zemlju, zarobio institucije, izgradio poslovnu imperiju kroz tajkune koji su deo Fidesove elite.
„Kao rezultat, ušao je u otvorene konflikte sa Evropskom unijom, pa čak i sa tradicionalnim partnerima iz Evropske narodne partije", kaže Zuzana Veg.
Ekonomija i korupcija protiv priče o ratu i bezbednosti
U poslednjih pet godina, cene u Mađarskoj povećane su za 50 odsto, a kirije za iznajmljivanje stanova duplirale su se u poslednjoj deceniji.
Rast mađarske ekonomije značajno je usporen, a zbog sukoba sa Briselom oko stanja ljudskih prava, političkih sloboda, upravljanja privredom, ali i sankcija Rusiji i odnosu prema ratu u Ukrajini, sredstva Evropske unije namenjena ovoj zemlji su zamrznuta.
Budimpešta je postala jedan od skupljih evropskih glavnih gradova, a pokušaji ograničavanja cena i pokretanje ekonomije uz kineske investicije nije se pokazalo uspešnim u kratkom roku.
„Peter Mađar je kampanju zasnivao na lošem stanju ekonomije i usluga države - zdravstva i školstva, jasno navodeći da takvo stanje nije palo s nebam, nego da je posledica korupcije i autoritarnosti režima koji izaziva podele", smatra profesor Šedler u razgovoru za BBC na srpskom.
Vodeća opoziciona snaga u kampanji je nametala teme životnog standarda, ali i slala signale da je spremna da se obračuna sa onima koji su, kako tvrde, kršili zakone.
„Mađar šalje veoma snažne poruke o borbi protiv korupcije, istrazi ministara, imovine političara, predstavlja se kao Gospodin Pravda.
„U njegovim govorima, međutim, nema kompromisa ili osvrtanja na pravna ograničenja", smatra profesor Galai.
On naglašava da su takve poruke često neumerene i prilično ekstremne, ali da se dopadaju ljudima koji su razočarani ili koji ne vole Fides i Orbana.
„Vlast shvata da je bilo dosta slabosti u poslednje četiri godine na domaćem planu jer se privreda nije oporavila kako valja posle kovida, a sredstva Evropske unije bila su blokirana, pa je zato mnogo više pažnje usmereno na međunarodna pitanja.
„I sam Orban se od prethodnog leta više bavio međunarodnim pitanjima nego domaćom politikom", kaže Galai.
Međutim, više je signala da čak i birači Fidesa sve manje osluškuju šta se dešava u svetu visoke politike, a sve više gledaju u novčanik.
„Ljudi ne odlučuju prema spoljnoj politici, već su ključna pitanja cene, korupcija, socijalno-ekonomska situacija, ali i pitanja bezbednosti, pa tu rat dolazi kao jedna od tema.
„Glasače Fidesa plaši rat, glasače Tise ekonomska situacija i tu je društvo snažno podeljeno", ukazuje Zuzana Veg.
Zbog svega toga, i na nedavni navodni pokušaj dizanja u vazduh gasovoda u Vojvodini, kojim se Mađarska preko Srbije snabdeva gasom, gleda se iz različitih pozicija.
„I takve događaje, poput svih drugih skandala, ljudi čitaju u skladu sa prethodnim uverenjima: oni koji veruju vlasti, veruju da Ukrajinci žele da preseku dotok energenata Mađarskoj.
„Oni koji su uz opoziciju, veruju da je ovo bio predizborni trik vlasti", ukazuje na dubinske podele profesor Galai.
Kada se glasanje u nedelju završi, jedna od ove dve suštinski suprotstavljene koncepcije ipak će morati da se obrati čitavoj naciji koja je pomalo umorna od često dramatične i veoma prljave političke utakmice.
„Orban sigurno nema kapacitet da premošćava te razlike jer on živi na podelama i izazivanju straha od druge strane.
„Mađar se trudio da bude ta figura, koja je doduše najpre nadmašila čitavu dosadašnju opoziciju na platformi koju bismo mogli nazvati i populističkom i uz jednaku distancu kao prema vlasti, ali i uz pokušaje slanja poruka nacionalnog jedinstva", kaže Andreas Šedler.
Jednostavna ponuda i dalekosežne posledice
Ponuda na izborima u Mađarskoj je prilično jednostavna: Tisa je partija desnog centra, Fides je te pozicije napustio i pomerio se dalje ka krajnjoj desnici, a tamo se već nalazi pokret Naša domovina, kome se daju šanse da preskoči izborni cenzus.
Dakle - desno, desnije, ekstremno desno.
Demokratska koalicija je na listiću jedini predstavnik „stare opozicije" koja je u velikoj većini povukla sopstvene kandidate da bi se ojačala pozicija Tise, pa tako socijalisti, socijaldemokrate ili zeleni nemaju partiju koja se nadmeće sa šansom da pređe cenzus.
Satirična partija Pas sa dva repa, povezana sa piratskim partijama širom Evrope, tu je da upotpuni ove po mnogo čemu posebne izbore.
„Izazov za Tisu će biti da se održi veoma heterogeno biračko telo koje je sada stalo iza stranke, a okupili su se maltene svi koji su protiv Orbanove vlasti.
„Teško će biti donositi političke odluke koje će se dopadati tako širokom spektru birača", smatra profesor Galai.
Bez obzira na ishod, ono što Evropski parlament naziva „hibridnim režimom izborne autokratije" neće biti brzo promenjeno.
„I ako Tisa pobedi, nećemo se brzo vratiti konsolidovanoj demokratiji jer, s jedne strane, ne znamo zaista planove i namere Tise, dokle je spremna da ide s reformama.
„S druge strane, pobeda Tise verovatno bi bila s malom razlikom, što im neće dati veliku slobodu u donošenju odluka - mogućnosti su neograničene samo uz dvotrećinsku većinu, što nije nemoguće, ali nije ni verovatno", upozorava Zuzana Veg.
Ipak, ma koliko da razlika u glasovima u bilo čiju korist bude velika ili mala, posledice bi mogle da se osete i izvan granica zemlje od nešto manje od 10 miliona stanovnika.
„Mađarska i Orban viđeni su kao paradigma i primer jednog sistema i načina vlasti.
„Ako on izgubi, ljudi koji žive u sličnim sistemima, poput Srbije ili Slovačke, mogu da kažu - pa eto ako su u Mađarskoj uspeli, možemo i mi, iako situacije nisu u potpunosti iste", zaključuje profesor Šedler.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
