Društvo

Pravoslavni hrišćani u Srbiji danas proslavljaju Uskrs

Foto: Ilustracija/Pixabay

Foto: Ilustracija/Pixabay

Danas pravoslavni vernici u Srbiji obeležavaju Uskrs, najvažniji hrišćanski praznik koji simbolizuje Isusovo vaskrsenje i pobedu života nad smrću. Pravoslavni hrišćani tradicionalno se pozdravljaju rečima “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”. Praznik se slavi i naredna dva dana, poznata kao pashalni ponedeljak i pashalni utorak.

Uskrs spada u red pokretnih praznika, što znači da se datum proslave menja svake godine, dok dan nedelja – ostaje isti. Praznik se proslavlja po Julijanskom kalendaru.

Uskrs je ujedno i jedan od najveselijih dana u godini, jer simbolizuje pobedu svetla nad tamom i života nad smrću.

U nekim krajevima Srbije i danas se čuvaju stari običaji: deci se na Uskrs trljaju obrazi jajima, a ukućani se umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila zajedno sa drenom i bosiljkom, u verovanju da to donosi zdravlje i snagu tokom cele godine.

Istorijski gledano, Hrišćani na Istoku i Zapadu slavili su Vaskrs zajedno do 1582. godine, kada je reformom uveden gregorijanski kalendar. Danas se u različitim delovima sveta neguju raznovrsni običaji: u Bugarskoj najstarija žena u porodici pomiluje svako dete prvim crvenim jajetom za zdravlje i snagu; u Nemačkoj se kuće ukrašavaju granama s obojenim jajima, a u baštama se skrivaju korpe s jajima i čokoladnim figuricama; u Italiji se jede tradicionalni slani kolač „Torta di Pasqueta“, a u Grčkoj se priprema supa od jagnjećih iznutrica „Magiritsa“ i na Krfu se bacaju lonci kroz prozor.

Jedan od najstarijih hrišćanskih običaja je farbanje jaja ujutru na Veliki petak. Prvo jaje se boji u crvenu boju, u spomen na nevino prolivenu krv i Hristovo vaskrsenje, a ujedno predstavlja simbol radosti i života. Ovo jaje, poznato kao „čuvarkuća“, čuva se tokom cele godine do sledećeg Uskrsa.

Izvori:
Istorijski zabavnik