BBC News

Rusija počinila zločin protiv čovečnosti deportacijom dece iz Ukrajine: UN


                    Deca iz sirotišta u Donjeckoj oblasti jedu obrok u kampu u Zolotoj Kosi, naselju na Azovskom moru, Rostovska oblast, jugozapadna Rusija, petak, 8. jul 2022. Devojčica sa

Deca iz sirotišta u Donjeckoj oblasti jedu obrok u kampu u Zolotoj Kosi, naselju na Azovskom moru, Rostovska oblast, jugozapadna Rusija, petak, 8. jul 2022. Devojčica sa

Direktno učešće Vladimira Putina u prisilnoj deportaciji ukrajinske dece bilo je vidljivo od samog početka, tvrde UN.

Deca iz sirotišta u Donjeckoj oblasti jedu obrok u kampu u Zolotoj Kosi, naselju na Azovskom moru, Rostovska oblast, jugozapadna Rusija, petak, 8. jul 2022. Devojčica sa pletenicama je desno, najbliža kameri, tužno gleda u kameru i drži viljušku u desnoj ruci iznad tanjira hrane. Čaša crveno-smeđe tečnosti je na stolu pored nje. Dečak pored nje takođe gleda u kameru. Ostala deca su zauzeta jedući i pijući.
AP
Većina dece pomenute u izveštaju, poput ove siročiće u kampu na jugu Rusije, potiče iz Donjecke i Luganske oblasti Ukrajine

Deportacija i prisilno premeštanje ukrajinske dece u Rusiju predstavlja zločin protiv čovečnosti i ratni zločin, saopštile su Ujedinjene nacije.

U novom izveštaju Nezavisne međunarodne istražne komisije o Ukrajini piše da su ruske vlasti „na najvišem nivou“ deportovale „hiljade“ dece iz okupiranih područja Ukrajine.

„Direktno učešće“ ruskog predsednika Vladimira Putina bilo je „vidljivo od samog početka“, dodaje se.

Ukrajina kaže da je skoro 20.000 dece ilegalno prebačeno u Rusiju i Belorusiju.

Komisija UN je do sada identifikovala 1.205 slučajeva dece koju je Rusija odvela sa ukrajinskih teritorija 2022. godine.

Osamdeset procenata ove dece još nije vraćeno, piše u izveštaju, a mnogi roditelji i staratelji do danas nisu svesni gde se maloletnici nalaze.

Ovo se svodi na prisilni nestanak i neopravdano odlaganje repatrijacije, što su zločini protiv čovečnosti i ratni zločini, prema UN.

Većina dece pomenute u izveštaju UN živela je u otcepljenim oblastima - Donjeckoj i Luganskoj narodnoj republici - ukrajinskim regionima nad kojima Rusija nezakonito polaže pravo.

U izveštaju se ističe da je neposredno pre nego što je pokrenula invaziju na Ukrajinu, Moskva evakuisala ovu decu u Rusiju, tvrdeći da su u opasnosti od neposrednog napada Kijeva.

Zatim su deca smeštena u porodice ili ustanove i dobila rusko državljanstvo.

Rusija je uvek odbacivala optužbe o prisilnom odvođenju dece sa ukrajinske teritorije.

Putin je jednom rekao da je „priča o 'otmici dece'... [bila] preuveličana“ i tvrdio da su deca o kojima je reč „spasena“ iz ratne zone.

U to vreme je govorio i da „nije bilo problema“ sa povratkom dece u njihovu domovinu.

Ali Kijev je uvek tvrdio da to nije slučaj.

U izveštaju UN piše da su se deca suočila sa ogromnim poteškoćama prilikom povratka u Ukrajinu.

Ovo prisilno preseljenje i prekinute veze sa domovinom, u kombinaciji sa „prisilnim okruženjem“ u Rusiji, „bili su izvor duboke patnje za decu“, prema UN.

Deca koja uspeju da se vrate pate od „traume, anksioznosti i straha od napuštanja“, navodi se u izveštaju, često zbog grubog tretmana u Rusiji.

Jednom detetu su zaposleni u ruskom sirotištu rekli da njegova zemlja, Ukrajina, „više ne postoji, sve je izgorelo, a tvojiroditelji su verovatno umrli“.

„Još tražim moju ćerku i strašno se plašim šta bi mogla da pomisli o meni i kako preživljava [u Rusiji], gde mnogi ljudi mrze Ukrajince“, citira izveštaj reči majke koja nije uspela da pronađe vlastito dete.

Međunarodni krivični sud (MKS) je 2023. izdao nalog za hapšenje Putina, optužujući njega i njegovu komesarku za prava dece Mariju Ljvovu-Belovu za nezakonitu deportaciju ukrajinske dece.

Ljvova-Belova je dala intervju u kojem je opisala kako je „primila“ petnaestogodišnjeg dečaka iz ukrajinskog grada Marijupolja, koji Rusija trenutno okupira, i kako ga je „prevaspitala“ uprkos činjenici da „nije želeo da ide“ u tu zemlju.

Ukrajina kaže da je do sada pronašla 2.000 dece.

Melanija Tramp, prva dama Sjedinjenih Državana, navodno je bila deo tima koji je radio na olakšavanju ponovnog ujedinjenja dece.

Prošle godine je rekla da je imala „otvoreni kanal komunikacije“ sa Putinom pošto je odgovorio na njeno pismo u kojem je izrazila zabrinutost zbog dece žrtava rusko-ukrajinskog rata.

Rat u Ukrajini se nastavlja nesmanjenom brzinom uprkos nekoliko rundi razgovora u kojima su učestvovali pregovarački timovi Moskve i Kijeva, a nedavno i američka delegacija.

U sukobu, koji je sada u petoj godini, poginulo je više od 15.000 civila, povređeno više od 41.300, a raseljeno 3,7 miliona ljudi.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]