Moj grad
Istorija ženskih udruženja u Požarevcu
Foto:Istorijski arhiv Požarevac
Osnivanjem i radom Ženskog društva, Kola srpskih sestara i potom Ženskog pokreta, Požarevljanke su snažno zakoračile u javni život svoga grada. Njihove inicijative nisu bile samo humanitarne akcije, već promišljeni koraci ka obrazovanju, samostalnosti i društvenoj vidljivosti žena.
Požarevačko Žensko Društvo
Požarevačko Žensko Društvo osnovano je 1878. godine kao podružnica Beogradskog ženskog društva, prvog srpskog ženskog humanitarnog udruženja. Misija Društva bila je obrazovanje žena, razvijanje društvene i političke svesti, ekonomska samostalnost i unapređenje položaja žena u društvu. Organizovalo je kurseve, predavanja i humanitarne akcije, a od 1879. do 1914. godine izdavalo je časopis „Domaćica”, koji je služio kao vodič za vaspitanje žena i domaćinstava, ali i kao sredstvo promovisanja ženskih prava.
Žensko Društvo je postalo temelj ženskog organizovanja u Požarevcu, omogućivši ženama obrazovanje, zapošljavanje, ekonomski i društveni uticaj, samopouzdanje i bolju poziciju u porodici, iako pravo glasa još nisu dobile do početka Drugog svetskog rata.
Kolo srpskih sestara – Požarevački pododbor
Požarevački pododbor Kola srpskih sestara osnovan je 2. februara 1905. godine na inicijativu Bosiljke Pavlović. Članice su se odmah uključile u humanitarne i obrazovne aktivnosti, a tokom Balkanskih ratova 1912-1913. godine organizovale su radionicu za izradu vojnog i bolničkog rublja i pružale neposrednu negu ranjenim vojnicima u lokalnim bolnicama. Aktivnosti članica obuhvatale su negu ranjenika, pripremu hrane, održavanje čistoće i upravljanje bolničkim poslovima.
Tokom Prvog svetskog rata, članice su nastavile rad čak i tokom teškog povlačenja vojske kroz Albaniju, pomažući ranjenicima i siročadi. Po oslobođenju Požarevca 1918. godine, organizovale su doček oslobađajuće vojske i nastavile rad humanitarnih ustanova, uključujući Dom ratne siročadi i Društvo za zaštitu jugoslovenske dece.
Zahvaljujući požrtvovanosti članica, pododbor je dobio brojna priznanja i odlikovanja – domaća, poput Ordena Svetog Save i medalja Crvenog krsta Kraljevine Jugoslavije, i međunarodna, uključujući medalju „Florens Najtingel“. Danas pododbor nosi naziv Kolo srpskih sestara „Bosiljka Pavlović“, u znak sećanja na osnivačicu.
Ženski Pokret
Požarevačko Žensko društvo je 1926. godine preraslo u znatno aktivnije udruženje – Ženski pokret. Odluka o njegovom osnivanju doneta je na zajedničkoj sednici Požarevačkog Kola srpskih sestara, Ženskog društva i Kola devojaka, održanoj u Domu ratne siročadi.
Novoformirani Ženski pokret imao je svoj klub i proširio je delovanje na čitav požarevački kraj. Pod vođstvom dr Sofije Ljesevićev organizovani su analfabetski kursevi, obrazovanje zatvorenica, kao i otvaranje poliklinike, obdaništa i dispanzera za majke i decu. Pokret je aktivno radio na unapređenju higijene, zdravstvene zaštite i jačanju društvene i patriotske svesti u domaćinstvu.
Ženska udruženja danas
Organizacija FemIn kolektiv nastala je u Požarevcu 2024. godine, kao odgovor na lično iskustvo rodnog nasilja sa kojim se suočila jedna od osnivačica. Iz potrebe za podrškom, razumevanjem i solidarnošću, rođena je inicijativa koja danas predstavlja prvu feminističku organizaciju u Braničevskom okrugu posvećenu sistemskoj borbi protiv rodnog nasilja.
Udruženje „Uspešne žene Kostolca“ (skraćeno „Žene“) osnovano je kao neformalna grupa u aprilu 2018. godine, dok je zvanično registrovano u martu 2019. godine u Kostolcu. Udruženje deluje sa ciljem unapređenja prava žena i dece, promovisanja ženskog aktivizma i solidarnosti, stvaranja društva sa nultom tolerancijom na nasilje, kao i pružanja podrške deci sa razvojnim poteškoćama kroz zalaganje za jednake šanse i veću društvenu odgovornost.
Izvor:Dragana A. Miloradović, Uloga žena u društvenom i kulturnom životu Požarevca krajem XIX i početkom XX veka.
