Društvo

Alarmantni podaci: Ovi srpski gradovi već sad ispunili godišnju „kvotu“ zagađenja, na spisku četiri nova mesta

kvalitet vazduha Pixabay/ilustracija

kvalitet vazduha Pixabay/ilustracija

Poznato je da zagađenje vazduha godinama unazad u „hladnom periodu“ u Srbiji značajno premašuje evropske standarde te da smo neretko na vrhu, među najzagađenijim zemljama u Evropi, a Beograd je neretko među najzagađenijim gradovima u svetu.

To sa sobom povlači i činjenicu da se nalazimo i među državama sa najvećim brojem smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem vazduha.

Nažalost, ni tokom predstojeće grejne sezone nema nagoveštaja da će Srbija prodisati.

Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije kaže za Danas da ove zime, kao i prethodnih, možemo očekivati značajno povećanje koncentracija pojedinih zagađujućih materija, pre svega suspendovanih čestica prečnika do 2,5 i 10 mikrometara (PM2.5 i PM10) kao i oksida azota.

Lekić pojašnjava da značajan doprinos povećanju koncentracija ovih zagađujućih materija daje sagorevanje fosilnih goriva (uglja, drveta, itd.) u malim i srednjim ložištima, te će se smanjenjem temperatura odnosno početkom grejne sezone bez ikakve dileme povećati i koncentracije navedenih materija. To smo, kaže on, već imali prilike da konstatujemo tokom hladnijeg perioda u oktobru mesecu.

Lekić pojašnjava da zakonska regulativa u Srbiji propisuje čitav niz graničnih vrednosti za ove zagađujuće materije, najčešće ih dajući u formi graničnih koncentracija za srednje godišnje vrednosti.

Ovakvo poređenje se, pojašnjava, može vršiti samo nakon kompletiranja niza merenja za celu godinu. Međutim, dodaje da postoje i neki zakonom definisani limiti na osnovu kojih u toku posmatrane godine možemo konstatovati da li je u pojedinim mestima došlo do prekoračenja zakonom definisanih limita.

– Takav je slučaj upravo sa koncentracijama PM10, za koje, sem srednje godišnje granične vrednosti, zakon propisuje i dnevni limit (50 µg/m3) istovremeno ograničavanjući broj dana sa njihovim prekoračenjem u toku jedne kalendarske godine (35) – kaže Lekić.

Više na LINKU.