Moj grad

Obeležen Svetski dan nevladinih organizacija

foto:Ilustracija/Pixabay

foto:Ilustracija/Pixabay

Svetski dan nevladinih organizacija obeležava se svake godine 27. februara. Ovaj dan je posvećen isticanju značaja nevladinih organizacija (NVO) u društvu, njihovoj ulozi u promociji ljudskih prava, demokratije, socijalne pravde i održivog razvoja.

Istraživanje o stanju organizacija civilnog društva (OCD) u Srbiji pokazuje da je sektor relativno mlad, budući da je većina organizacija osnovana posle 2000. godine, dok je oko četvrtine nastalo pre 1990. godine. OCD se najčešće bave socijalnim uslugama, kulturom, medijima, rekreacijom i zaštitom životne sredine, a najveći broj registrovan je u Vojvodini i Beogradu.

Podaci ukazuju na izražene finansijske i organizacione izazove. Većina organizacija ima budžet manji od 20.000 evra godišnje, a gotovo polovina ocenjuje svoju finansijsku situaciju kao lošu. Projekti uglavnom traju kraće od godinu dana, što dodatno otežava održivost sektora. Nedostatak sredstava, složene administrativne procedure i ograničeni kapaciteti za pisanje i realizaciju projekata među najčešćim su problemima.

Iako većina nevladinih organizacija sarađuje sa lokalnim vlastima, poslovnim sektorom i medijima, ta saradnja se najčešće ocenjuje kao prosečna i nedovoljno razvijena. Organizacije najveća očekivanja imaju od podrške države i međunarodnih donatora, dok kao ključne prepreke navode nedovoljnu finansijsku podršku, nepovoljnu poresku politiku i nedostatak sistemskih rešenja za jačanje sektora. 

Nevladine organizacije se suočavaju i sa političkim pritiscima.

Podsetimo da su pre godinu dana pripadnici Uprave kriminalističke policije upali u prostorije Crte, Građanske inicijative, Centra za praktičnu politiku i Trag Fondaciju u vezi sa donacijama USAD-a. Godinu dana kasnije, epiloga nema.

O situaciji u civilnom sektoru u Požarevcu razgovarali smo sa Mitrom Nikolićem koordinatorom Inicijative Braničevo, koji je istakao ključne izazove sa kojima se nevladine organizacije suočavaju i značaj njihove uloge u zajednici. 

"Požarevac se ne razlikuje mnogo od drugih gradova u unutrašnjosti, iako je situacija ipak nešto bolja nego u ostatku Braničevskog okruga. Najveći izazov za civilni sektor je široko rasprostranjen narativ o "stranim plaćenicima", koji dolazi od najviših nosilaca vlasti, i prenosi se na lokalni nivo i građane. To je mit, jer je suština postojanja organizacija civilnog društva da budu korektiv javne uprave i glas građana. Pored toga, ozbiljan problem su i ograničeni ljudski kapaciteti, jer mali broj ljudi nosi veliki broj inicijativa", nastavlja on.

Ipak, društvena dešavanja su nakon pada nadstrešnjice u Novom Sadu pokrenula novu energiju i solidarnost, pa se vidi veća spremnost građana da se uključe. To pokazuje da ima aktivizam ima budućnost, uprkos pritiscima i izazovima", zaključuje Nikolić.