Prema podacima organizacije Reporteri bez granica (RSF), u proteklih godinu dana zabeleženo je najmanje 89 fizičkih napada na medijske radnike – što predstavlja najviši broj od 2008. godine.
Društvo
Godinu dana posle tragedije u Novom Sadu: Rekordan broj napada na novinare
kamera mediji/pixabay ilustracija
Skoro godinu dana nakon što je urušavanje nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine odnelo 16 života i pokrenulo talas protesta širom zemlje, novinari koji izveštavaju o tim događajima i dalje su izloženi napadima, pretnjama i nasilju.
Samo tokom 2025. registrovana su 82 slučaja, a gotovo polovina incidenata pripisuje se pripadnicima policije. U mnogim slučajevima, kako navodi RSF, organi reda nisu reagovali kada su napade vršile pristalice vlasti.
Jedan od najupečatljivijih primera dogodio se 11. oktobra, kada je nezavisni novinar Dalibor Stupar pokušao da snimi dolazak provladinih aktivista autobusima na kontramiting vlasti u Beogradu. Policajci su ga tada odgurnuli i oduzeli mu telefon, uz obrazloženje da „nema pravo da izveštava o javnom skupu“.
Stupar, koji radi za agenciju Beta i portal Autonomija, simbolizuje položaj novinara u Srbiji koji se, već godinu dana, suočavaju sa preprekama i pritiscima dok izveštavaju o protestima.
Kroz saradnju sa Nezavisnim udruženjem novinara Srbije (NUNS), RSF pruža finansijsku i tehničku podršku kako bi novinarima na terenu obezbedio zaštitne prsluke i kacige.
„Odajemo priznanje srpskim novinarima koji hrabro izveštavaju o protestima, uprkos institucionalizovanom nasilju režima predsednika Aleksandra Vučića“, saopštili su iz RSF-a.
Organizacija poziva međunarodnu zajednicu da pomogne u zaštiti novinara i procesuiranju napadača, upozoravajući da su sloboda medija i pravo javnosti na informisanje u Srbiji ozbiljno ugroženi.
Upozorenje Evropskog parlamenta
Evropski parlament je u rezoluciji usvojenoj 22. oktobra 2025. godine oštrije nego ikad kritikovao vlast u Srbiji, pozivajući na prekid kampanje mržnje protiv novinara i demonstranata. U dokumentu se navodi da su „brojni novinari napadnuti ili im je uskraćena zaštita tokom izveštavanja“, dok predsednik Aleksandar Vučić proteste predstavlja kao „obojene revolucije koje finansiraju zapadne službe“.
Parlament upozorava da takva retorika, preneta kroz provladine medije, „podstiče neprijateljstvo prema nezavisnim novinarima i demonstrantima“. Posebno se osuđuje politički pritisak na televiziju N1, čija je redakcija nominovana za RSF-ovu nagradu za hrabrost u novinarstvu za 2025. godinu.
Samo nedelju dana pre usvajanja rezolucije, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tokom posete Beogradu pozvala je na „napredak u oblasti medijskih sloboda“, ali bez konkretnijih poteza. Devet međunarodnih organizacija, uključujući RSF, upozorilo je da bi ćutanje EU prema stanju slobode medija u Srbiji moglo postati opasan presedan za Zapadni Balkan.
„Evropska komisija mora iskoristiti instrumente koji su joj na raspolaganju, uključujući i privremenu obustavu fondova, kako bi poslala jasnu poruku da podržava nezavisno novinarstvo i slobodu medija u regionu,“ navodi se u zajedničkom saopštenju od 13. oktobra.
Novi Sad: Dva dana brutalnosti
Od avgusta 2025. godine, RSF je zabeležio dva posebno nasilna dana tokom protesta u Novom Sadu.
Dana 5. septembra, policija je napala više novinara – Emira Kahrimanovića (021.rs), Katarinu Stevanović (Vreme), Nemanju Šarovića (KTV), kao i Kseniju Pavkov i njenog kolegu sa N1 televizije. Tokom upada u Univerzitet u Novom Sadu, privedeni su članovi studentskog portala Blokada info, a njihova oprema zaplenjena.
Dana 11. oktobar, novinarke Darija Matić (Mašina.rs) i Brankica Matić (Storyteller), kao i novinari Miljko Stojanović i Anđela Risantijević (Glas Zaječara), bili su izloženi prekomernoj sili. Istog dana, novinarku Leu Apro sa N1 televizije muškarac je pratio i pretio joj, pre nego što joj je zgrabio ruku i oduzeo telefon. Napadač je uhapšen — što RSF opisuje kao retku iznimku.
Prema najnovijem Svetskom indeksu slobode medija za 2025. godinu, Srbija se nalazi na 96. mestu od 180 zemalja i teritorija.
„Ovi brojevi pokazuju da novinari u Srbiji rade u okruženju u kojem je nasilje postalo sistemsko, a nekažnjivost pravilo,“ zaključuje RSF.
