Društvo
Kvadratura određuje sudbinu: Čak 1,9 miliona stanova i kuća u Srbiji neće biti zaštićeno od izvršitelja
Foto/ prozori vrata, izolacija, Pixabay
Više od polovine svih stanova i kuća u Srbiji - a takvih je 1,9 miliona - neće biti smatrano “jedinim domom”, te neće po tom osnovu moći da bude zaštićeno od prinudne naplate izvršitelja, ukoliko do nje dođe.
Među 47 tačaka dnevnog reda na prvoj sednici jesenjeg zasedanja Skupštine Srbije je i Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Njime se uvodi zaštita "jedinog doma", ali ne za sve dužnike, već isključivo za one koji žive u stanovima i kućama površine do 60 kvadrata bez obzira gde se nalaze - u najskupljim naseljima Beograda ili najsiromašnijim opštinama jugoistočne Srbije.
Zvanični podaci pokazuju da je samo po ovom kriterijumu čak 1,9 miliona stanova i kuća u startu isključeno iz mogućnosti da budu nečiji "jedini dom", zaštićen od izvršitelja.
Od ukupno 3.613.352 stanova i kuća u Srbiji, koliko ih je popisano u velikom Popisu stanovništva 2022. godine, manje od polovine - tačno 1.703.452 - ima površinu do 60 kvadrata, pokazuju podaci zvanične statistike.
Ostale kuće i stanovi - njih 1.909.900 - površine su od 61 kvadrat pa naviše. A, površina veća od 60 kvadrata automatski ih isključuje iz mogućnosti da budu zaštićeni kao "jedini dom" od prinudne naplate izvršitelja, čak i kada su ispunjeni svi drugi uslovi predviđeni novim zakonom o kojem se u Skupštini upravo raspravlja.
Zakonopisac je, naime, novim, izmenjenim Zakonom o izvršenju i obezbeđenju, čiji predlog je pred poslanicima parlamenta, propisao da "jedini dom" moći da bude zaštićen od plenidbe izvršitelja i potom prodaje pod uslovom da je, između ostalog - površine do 60 kvadrata.
Podsetimo, zakonom je propisano pet uslova koji treba da budu ispunjeni kako bi dužnikov "jedini dom" bio zaštićen od prinudne naplate.
Pet uslova
Da bi jedini dom nekog dužnika u Srbiji bio zaštićen od izvršitelja mora, kao što smo već naveli, da bude manji od 60 kvadrata (jednako važi i za stan u centru Beograda i kuću u nekoj siromašnoj opštini poput Crne Trave), zatim, dužnik u njemu mora da ima prijavljeno prebivalište bar pet godina, a glavnica duga ne sme da prelazi polovinu njegove tržišne vrednosti utvrđene prema rešenju o porezu na imovinu.
Propisana su još dva uslova - da je to jedina nepokretnost u vlasništvu izvršnog dužnika i da u prethodne tri godine “nije prodao ili poklonio drugu nepokretnost ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne imovine ili zaklјučio ugovor o doživotnom izdržavanju”.
Selo - grad: Više manjih u gradskim naseljima
Podaci Republičkog zavoda za statistiku daju dobar uvid i u "raspoređenost" stanova i kuća manje kvadrature kada je reč o selima i gradovima.
U gradskim naseljima se nalazi 2.104.772 stanova i kuća, a u selima i ostalim naseljima ukupno 1.508.580.
Od 2,1 milion stanova i kuća u gradskim naseljima, pola (1.090.089) je površine do 60 metara kvadratnih.
Međutim, od 1,5 miliona stanova i kuća u naseljima van gradskih, manje od polovine (613.363) ima površinu 60 kvadrata i manje.
