Društvo

Čak 40% diplomaca radi poslove ispod svoje kvalifikacije

FOTO: Pixabay ilustracija

FOTO: Pixabay ilustracija

Srbija ima veći procenat stanovništva sa visokim obrazovanjem nego što je prosek Evropske unije (EU), ali se iza te statistike krije dublji problem, koji nije u tome što ima previše diplomaca, već to što oni nemaju veštine koje tržište rada traži, piše NIN u novom broju.

Prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda, u julu ove godine čak 40 odsto srpskih diplomaca radi poslove ispod svoje kvalifikacije, dok istovremeno četvrtina firmi navodi nedostatak adekvatno obrazovane radne snage kao glavnu prepreku za rast.

Nezaposlenost mladih u prvom kvartalu 2025. godine iznosila je 24,1 odsto, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 25,8 odsto iz poslednjeg kvartala 2024. godine, prema podacima Trading Ekonomiks.

Ta cifra je značajno viša od EU proseka koji je, prema podacima Eurostata, u maju 2025. godine iznosio 14,8 odsto mladih nezaposlenih.

Ono što, međutim, brine ekonomiste nije toliko sama stopa nezaposlenosti, koliko njena struktura i dublji uzroci.

Prema analizi MMF, problem neusklađenosti veština u Srbiji ima tri ključne dimenzije - nedostatak "mekih veština", ili sposobnosti kritičkog mišljenja, rešavanja problema i komunikacije, nemaju praktično iskustvo i postoji digitalni jaz.

Među visokoškolovanima starosti 20-29 godina, čak 22,4 odsto nezaposlenih je dugotrajno nezaposleno – što znači da već više od godinu dana traže posao. Iznenađujuće je to što u grupi starosti 25-29 godina 30,8 odsto ima univerzitetsko obrazovanje, dok među onima iznad 55 godina samo 18 odsto ima visoko obrazovanje.

To ukazuje da problem nije u nedostatku obrazovanog kadra, već u tome što njihovo obrazovanje ne odgovara potrebama privrede. Ekonomska cena neusklađenosti veština u Srbiji je ogromna, a prema kalkulaciji MMF, zatvaranje samo polovine jaza u neusklađenosti veština moglo bi da doda 2,5 odsto BDP kroz reforme tržišta rada.

Za zemlju čiji BDP je oko 60 milijardi evra, to predstavlja potencijalnu dobit od 1,5 milijardi evra godišnje, što je suma koja bi mogla značajno da ubrza ekonomski razvoj.