Društvo

Danas je Velika Gospojina - jedan od pet Bogorodičinih praznika koji su crveno slovo

FOTO: Boom93/A.Stepanović

FOTO: Boom93/A.Stepanović

Pravoslavni vernici danas slave praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina.

U pitanju je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i za njega se vezuju različiti običaji.
 
Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru. Do tog praznika traje i dvonedeljni post, prenosi Nova.rs.
 
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
 
Prema verovanju Srba, u periodu između dve Gospojine (Velike i Male Gospojine) – „periodu prelaza” – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje dece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
 
Vreme između dve Gospojine, naziva se međudnevnica, a veruje se da je taj period najbolji za branje plodova i lekovitih trava.

Tada žene beru međudnevičk trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama leče se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i „međudnevička jaja” od živine kao najbolja za jelo i rasplod.
 
Uveliko se odlazi na izvore koji tada imaju lekovito dejstvo. Bogorodica je zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore da se umiju.
 
Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.
 
Sutra po običaju žene idu na pričest, zato što se Bogorica smatra zaštitnicom žena i majki.
 
Srbi veoma poštuju Bogorodicu, pa širom zemlje mnoge porodice slave današnji praznik kao svoju krsnu slavu. I veliki broj crkava i manastira SPC slavi Veliku Gospojinu kao svoju slavu.