Društvo
Studenti pozvali na građansku neposlušnost: Stručnjaci o tome koliko to može naneti štete ekonomiji

FOTO: Boom93
Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
Kako tvrde ekonomisti, trenutni uticaj na privredu je neminovan, a Beograd bi mogao da ima i višemilionske dnevne gubitke.
Studenti u blokadi kao novi vid borbe za ispunjenje svojih zahteva, pozvali su sve na građansku neposlušnost. Oni su pozvali građane i da uzimaju slobodne dane, bolovanje... i da učestvuju u blokadama puteva. Dodatno, studenti su objavili i vodič za građansku neposlušnost u kom se navodi da se nezadovoljstvo može izraziti na više načina - na ulici, u institucijama, iz kuće...
Među nekima od načina neposlušnosti oni navode blokade saobraćajnica, neplaćanje računa do poslednjeg trenutka, simultano podizanje novca sa bankomata, kolaps fiskalnog sistema i slično.
Ovakve akcije, između ostalog, imaju za cilj da, pored političkog, izvrše i ekonomski pritisak na državu.
Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu za Danas navodi da blokade saobraćajnica, ukoliko se dešavaju svakodnevno i traju duži vremenski period, mogu ozbiljno da naruše ekonomsku aktivnost, naročito u urbanim centrima poput Beograda.
"One usporavaju kretanje radne snage, robe i usluga, što smanjuje produktivnost i povećava operativne troškove za firme", ukazuje on.
Kako dodaje, najveći udar trpe sektori koji zavise od tačnosti i mobilnosti kao što su transport, trgovina, proizvodnja i logistika.
"Prekid snabdevanja sirovinama ili kašnjenje u isporukama može paralisati čitave proizvodne lance. Takođe, građani provode više vremena u prevozu, manje u potrošnji, što dodatno usporava promet u maloprodaji i ugostiteljstvu. Ako blokade postanu redovna pojava, privreda ulazi u režim hronične neefikasnosti, s padom lokalnog BDP-a i smanjenjem poreskih prihoda", upozorava Mijušković.
Najranjiviji na ovakvu vrstu društvenih tenzija su, prema njegovim rečima, sektori čije funkcionisanje direktno zavisi od fizičkog kretanja ljudi i dobara.
"To uključuje transport i logistiku, gde kašnjenja i preusmeravanja donose velike dodatne troškove, zatim maloprodaju i ugostiteljstvo, koji beleže pad prometa jer građani izbegavaju zagušene delove grada, ali i proizvodne delatnosti koje se oslanjaju na precizne rokove isporuke", pojašnjava on.
Turizam, takođe, trpi, dodaje naš sagovornik, jer svaka slika blokiranog grada dodatno obeshrabruje dolazak stranih gostiju.
"Takođe, uslužni sektori, poput IT-ja, manje su pogođeni direktno, ali gube na vremenu i organizacionoj efikasnosti, naročito ako se rad od kuće ne može lako primeniti", kaže Mijušković.
Dodatno, društvena nestabilnost i masovne blokade ostavljaju negativan trag u očima stranih investitora, smatra on.
"Investicije nisu vođene samo profitabilnošću, već i predvidivošću, institucionalnom stabilnošću i kvalitetom poslovnog okruženja. Ukoliko se blokade percipiraju kao simptom dubljih političkih i društvenih problema, investitori će ili odustati ili tražiti kompenzaciju kroz veće povraćaje, što za zemlju znači skuplji kapital i slabiju pregovaračku poziciju", ukazuje Mijušković.
Kako pojašnjava, dovoljno je da se takve slike često pojavljuju u međunarodnim medijima i investicionim analizama da bi se reputacija zemlje pogoršala.
Mijušković navodi da građanska neposlušnost, naročito u obliku blokada i obustava rada, direktno smanjuje i prihode državne kase.
"Manji obim prometa znači manje PDV-a, manja zarada firmi znači niže uplate poreza na dobit, a povećana nesigurnost vodi ka odlaganju ili smanjenju investicija koje bi donele nove fiskalne izvore", ukazuje on.
S druge strane, kako kaže, troškovi države rastu.
"Angažuju se dodatne bezbednosne službe, javne službe trpe poremećaje, a mogu se pojaviti i vanredni troškovi sanacije štete ili kašnjenja u infrastrukturnim projektima. Ako se situacija produži, država može biti primorana na rebalans budžeta, zaduživanje ili smanjenje planiranih javnih investicija, što dugoročno dodatno usporava privredni rast", napominje Mijušković.
I ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da će, na kratak rok, produženi konflikt dodatno usporiti srpsku privredu. To će se posebno desiti, kako dodaje, ako bude motivacije za usporavanje institucija, a ne samo za barikade i blokade.
"Dobra vest je da će nakon razrešenja konflikta naša privreda brzo rasti jer je veći deo nje zdrav, a bolesni deo je na aparatima javnih nabavki i nije šteta da ima ogromnih problema kad se prebaci na tržište", ukazuje Stevanović.
On upozorava i da svi izvori rasta koji su bili relevantni u periodu od 2012. do 2025. godine presušuju ili ne mogu da budu odživi "bez stabilokratije koja je trenutno blizu odlaska u istoriju".
"Otvara se prostor da cveta inovativna preduzetnička privreda zasnovana na znanju, da li će procvetati videćemo, ali veće su šanse da hoće. Sve u svemu, biće sve ok", zaključuje Stevanović.
Veliki Guru Crkve Zvučnog Topa
2.7.2025. 16:06
Kakvi crni studenti.Dosta više sa tim božanskim studentima.Ovi žele zlo svim građanima Srbije bez razlike.