BBC News

Marin le Pen proglašena krivom za zloupotrebu EU fondova, zabranjeno joj da učestvuje na izborima 2027.

Plavokosa žena gleda u kameru

Plavokosa žena gleda u kameru

Liderka najjače francuske desničarske partije proglašena je krivom za zloupotrebu evropskih fondova kojima je finansirala njenu stranku Nacionalno okupljanje.

Plavokosa žena gleda u kameru
Reuters
Prvi intervju posle presude: Marin le Pen na televiziji TF1

Francuska političarka Marin Le Pen proglašena je krivom za zloupotrebu evropskih fondova kojima je finansirala njenu krajnje desničarsku stranku Nacionalno okupljanje (RN).

Zabranjeno joj je da se pet godina kandiduje za javnu funkciju, što znači da neće moći da učestvuje na predsedničkim izborima 2027. godine.

Osuđena je i na zatvorsku kaznu, ali trenutno nije poznato da li će ići u zatvor.

Moraće da plati i 100.000 evra kazne.

Ukupno je osuđena na četiri godine zatvora, od kojih će dve biti uslovne.

Ostale dve bi mogla da odsluži ne u pritvoru, već nošenjem nanogice (elektronskog uređaja za praćenje).

Le Pen je najavila žalbu, za koju je moguća presuda u proleće 2026. tako da se ova kazna za sada neće primenjivati.

Ona i još 20 visokih zvaničnika Nacionalnog okupljanja optuženi su da su angažovali asistente koji su radili u njihovoj stranci, a ne za Evropski parlament koji ih je plaćao.

Le Pen je tokom suđenja negirala „nepravilnosti".

Sudnicu je napustila pre kraja izricanja presude.

„Politička odluka", rekla je Le Pen u prvom pojavljivanju posle presude na francuskoj televiziji TF1.

Vladavina prava potpuno je narušena, tvrdi.

„Postoje milioni Francuza koji veruju u mene. Borila sam se za vas 30 godina", rekla je Le Pen i dodala da je uverena da će žalbeni sud razmotriti njen slučaj „neutralno" i utvrditi da je nevina.

Žordan Bardela, predsednik stranke RN, pozvao je na „mirnu" mobilizaciju.

„Kroz našu mirnu mobilizaciju, pokažimo im da je volja naroda jača", rekao je i pozvao pratioce na društvenoj mreži Iks da potpišu peticiju podrške.

Do sada se tri puta kandidovala na predsedničkim izborima - dvaput protiv aktuelnog predsednika Emaneula Makrona, njenog najvećeg političkog rivala, oba puta osvojivši drugo mesto.

Na evropskim izborima u junu 2024. godine, Nacionalno okupljanje se nametnulo kao najpopularnija francuska stranka, osvojivši 31 odsto glasova i 30 od 81 poslaničkog mesta rezervisanog za Francusku u Evropskom parlamentu.

Zbog toga su mnogi mislili da bi Le Pen imala velike šanse na predsedničkim izborima 2027. godine.

Rezultati evropskih izbora naveli su Makrona da raspiše vanredne parlamentarne izbore u Francuskoj, pozvavši glasače da odbace „ekstremističku groznicu".

Međutim, tokom prvog kruga glasanja 30. juna, Nacionalno okupljanje ostvarilo je još bolji rezultat, sa 33 odsto osvojenih glasova.

Makron je u septembru 2024. predstavio novu, desničarku vladu, sa Mišelom Barnijeom kao premijerom, ali je ona pala već u decembru.

Fransoa Bajru, Makronov saveznik i lider Demokratskog pokreta (MoDem), ubrzo je postao premijer.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]