Društvo
Šta uraditi ukoliko dođete u kontakt sa suzavcem – saveti lekara urgentne medicine

FOTO: Pexels
Na društvenim mrežama, pred veliki protest u Beogradu 15. marta, objavljeno je mnogo saveta i preporuka kako se ponašati ako dođemo u kontakt sa suzacem i dimnim bombama.
Stadioni, hale, ulice, a u Srbiji i skupština – mesta su gde možemo da vidimo da se koriste priotehnička sredstva koja u nekim slučajevima mogu da ugroze zdravlje.
Kako se ponašati u slučaju kontakta sa dimnim bombama i suzavcem i šta bi odmah trebalo da uradimo kako bismo ublažili simptome za N1 objasnio je dr Vladimir Simić, specijalizant urgentne medicine.
Prvi simptomi kontakta sa suzavcem i prva pomoć
Dr Simić kaže da pri izlaganju suzavcu prvo dolazi do nadražajnog efekta očiju, kože i disajnih organa. Manifestuje se peckanjem, neretko je prisutan i bol i obilno suzenje očiju, zamućenje vida, prisutan je svrab kože izloženog dela tela najčešće lica, kašalj, promuklost, osećaj nedostatka vazduha, osećaj peckanja i žarenja unutar usne duplje.
„Prva pomoć je prekinuti kontakt sa izazivačem tegoba što podrazumeva evakuaciju iz sredine dešavanja, pranje ruku, obilno umivanje i ispiranje očiju običnom vodom (nikako ne smemo trljati oči i lice jer možemo pogoršati tegobe), ispiranje usne duplje vodom i grgutanje vode, skinuti odeću na kojoj se zadržao agens kako ne bi došlo do rekontakta odnosno ponovno nanošenje čestica koje suzavac sadrži, obezbediti svež vazduh“, kaže dr Simić i napominje da osobe koje su bile u kontaktu su često uplašene, imaju osećaj nedostatka vazduha i ubrzano dišu te je neophodna i psihološka podrška u cilju umirenja straha.
Razlika između suzavca i dimnih bombi
Naš sagovornik kaže da za razliku od suzavca, izlaganje dimnim bombama odnosno udisanjem dima najviše trpe disajni organi pa su tegobe sa disanjem tu i najčešće izraženije ali takođe nadražaj očiju i kože ne izostaje.
Jedan od saveta koji se sreće na internetu jeste da se ženama savetuje vezivanje duge kose, a dr Simić objašnjava da je to zbog mogućnosti kontakta sa česticama iz suzavca.
„Pri izlaganju agensima kao što je suzavac njegove aktivne materije se zadržavaju na kosi isto tako kao i na odeći te može doći do ponovnog nanošenja čestica na predeo lica i ponovnih tegoba“, objašnjava doktor.
Šta je najbolje imati uz sebe za prvu pomoć?
„Kod sebe je najbolje da imamo čistu vodu što je sasvim dovoljno za prvu pomoć, bitno je samo obilno ispiranje, umivanje i pranje izloženih delova kože uz ponovnu napomenu – ne trljati„, naglašava dr Simić.
On dalje objašnjava da je hladna voda ili voda sobne temperature najbolji izbor, a da topla voda može da pogorša i intezivira tegobe.
Da li je moguće da dođe do trovanja?
„Rizik od trovanja uvek postoji ali to zavisi od više faktora. Sastav korišćenog suzavca i dimnih bombi je jako bitan, zatim da li se to dešava u zatvorenom ili otvorenom prostoru. Nakon odlaska na “sigurno mesto“ i primenom prve pomoći tegobe se najčešće spontano povlače za 30-60 minuta od trenutka izlaganja“, kaže dr Vladimir Simić i napominje da može doći i do ozbiljnijih posledica.
„Ipak, može doći i do ozbiljnijih posledica i trajnog oštećenja disajnih organa i oštećenja vida. Posebno osetljive grupe su deca i starija populacija. Poseban akcenat se stavlja na osobe koje imaju udružene bolesti kao što su astma, karcinomi disajnih organa i druge bolesti gde i minimalno izlaganje ovim agensima može izazvati ozbiljne posledice i ugroziti život“, naglašava.
Ko je najugroženiji i kada se javiti lekaru?
Doktor kaže da svaka osoba koja ima hronične bolesti, a doživela je zadesno izlaganje suzavcima i dimnim bombama potrebno je da se javi lekaru.
Koji je još signal kada se treba, bez odlaganja javiti lekaru? Dr Simić kaže da je to ukoliko se tegobe ne povlače nakon 30 minuta od primene prve pomoći ili dođe do pogoršanja tegoba, to je individualno i napominje – kada je prisutan i strah i udružen subjektivni osećaj, kao i kada osoba ne može da definiše da li se oseća bolje – sve su ovo signali za pregled lekara.
„Bolje da pregledom ustanovimo da je sve u redu i damo savet nego da se nešto propusti i kao ishod toga bude trajno oštećenje bilo kog organa ili sistema organa ili život osobe bude ugrožen“, savetuje dr Simić.
Preventiva
Doktor kaže da je izbegavanje rizičnih događaja najbolja preventiva.
„Ukoliko prisustvujete masovim dešavanjima što uključuje koncerte, sportske događaje i druga dešavanja gde postoji rizik zadesnog izlaganja suzavcima i dimnim bombama, moj savet je da u rancu uvek imati čistu vodu, parče čiste pamučne tkanine (koja bi vam poslužila da prekrijete nos i usta i na taj način “filtracinom” pri disanju smanjite koncentraciju udahnutih čestica, rezervnu presvlaku – majcu, duksericu….), a hronični pacijenti uvek kod sebe treba da imaju redovno propisanu terapiju“, zaključuje dr Vladimir Simić za N1.
Bravo za članak
14.3.2025. 17:51
Ima li neki savet ako se čovek slučajno nađe u zatvoru. Šta da radi ? Kako da se ponaša ?