Društvo

U teoriji podsticaji za prvo, drugo i treće dete, u praksi diskriminacija

Foto: Pixabay/ilustracija

Foto: Pixabay/ilustracija

Kako piše Danas, one ostaju diskriminisane i posle najnovijih izmena zakona koje je država donela kako bi regulisala njihov položaj.
Najugroženije su one majke čiji poslodavci nisu uplaćivali poreze ili doprinose za zaposlene – da li zato što su koristili državne mere pomoći za borbu protiv pandemije ili zbog svoje neodgovornosti i problema u poslovanju, a sa posebnim preprekama se suočavaju žene koje su preduzetnice.
Iako se o merama pomoći porodici sa decom govori mnogo, a majkama obećavaju različiti novčani i nematerijalni podsticaji kako bi se odlučile da imaju prvo, drugo, pa i treće dete, situacija u praksi – kada pokušavaju da ostvare pravo na naknadu za odsustvo sa posla, mnoge je majke dovela do brige za egzistenciju, ne samo deteta nego i svoju ličnu.
Kategorija majki koje su se najskorije suočile sa nelogičnostima socijalnih mera pomoći jesu trudnice i porodilje čiji su poslodavci koristili mere pomoći države u borbi protiv pandemije kako bi odložili plaćanje poreza i doprinosa za zaposlene.
Ovu meru pomoći na kraju nije platila država, već majke. One koje su koristile trudničko ili porodiljsko bolovanje u mesecima nakon što su njihovi poslodavci iskoristili tu meru ili će koristiti u narednim mesecima – sada nailaze na problem. Njihove naknade za porodiljsko odsustvo biće umanjene za one mesece tokom koji poslodavac nije uplaćivao poreze i doprinose.
Iako je država uredbom navodno rešila ovaj problem, kada majke uđu u proceduru za obračun naknade, administracija vidi samo nulu na njihovim računima.
Sa posebnom vrstom problema susreću se žene preduzetnice – one koje su samozaposlene ili vode svoje firme – njih država ne prepoznaje kao kategoriju koja ima jednaka prava kao trudnice i porodilje zaposlene kod poslodavca, niti imaju mogućnost da odu na porodiljsko odsustvo već mogu da primaju tzv. “ostale” naknade.
Pravnica udruženja “Mame su zakon” Marica Bursać ocenila je za Danas da je bilo mnogo propusta prilikom donošenja Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, kojim se uređuje isplata naknada trudnicama i porodiljama, ali i više oblika diskriminacije što je potvrdio i Ustavni sud. U julu ove godine donete su poslednje izmene i dopune Zakona kojima je zagarantovano da naknada ne sme biti manja od minimalca.
“Rezultat ovakve odluke Ustavnog suda jeste da majke koje su se porodile posle 1. jula 2018. godine sada imaju pravo na obeštećenje do iznosa u visini republičkog minimalca. Pravo na obeštećenje imaju samo majke koje su pre otvaranja porodiljskog odsustva bile zaposlene po osnovu ugovora o radu i koje su za vreme porodiljskog odsustva primale naknadu zarade koja je manja od republičkog minimalca”, istakla je.