Društvo

Demografski izveštaj pokazao: U Braničevskom okrugu indeks ljudskog razvoja kao u Tunisu

Požarevac-Tunisia FOTO: Boom93/Pixabay

Požarevac-Tunisia FOTO: Boom93/Pixabay

Braničevski okrug pripada oblasti Srbije u kojima je indeks ljudskog razvoja među najnižima, navodi se u ovogodišnjem demografskom izveštaju u poglavlju 2 „Višeslojna priroda depopulacije u Srbiji – noviji trendovi i izgledi“ čiji je autor Vladimir Nikitović iz Centra za demografska istraživanja.

Indeks ljudskog razvoja (Human Development Index – HDI)  predstavlja opšti napredak u obrazovanju, zdravlju, dugovečnosti i životnom standardu stanovništva.

Iako se Srbija prema sadašnjoj vrednosti HDI (0,806) nalazi među zemljama sa veoma visokim stepenom ljudskog razvoja, ona je tek malo iznad vrednosti (0,800) koja razgraničava dve grupe – zemlje sa visokim i zemlje sa veoma visokim stepenom ljudskog razvoja.

Srbija zaostaje za većinom evropskih država, uključujući svoje susede, među kojima su samo Bosna i Hercegovina, Albanija i Severna Makedonija rangirane niže od Srbije.

Indeks ljudskog razvoja u Braničevskom okrugu iznosi 0,739 što ga svrstava u oblasti sa nižim visokim indeksom ljudskog razvoja koji se može uporediti sa Tunisom koji se nalazi na 95. od 161. mesta na svetskoj listi.

Od ukupno 25 okruga koji su navedeni u izveštaju, lošije su plasirani samo još Pčinjski, Toplički, Zaječarski i Jablanički okrug.

Indeks ljudskog razvoja, FOTO: screenshot hdr.undp.org.rs

U poglavlju 2 navodi se da će depopulacija više pogoditi regione Zapadne Srbije i Šumadije te Istočne i Jugoistočne Srbije. Veliki gradovi će i dalje rasti, a regionalni demografski i društveni razvoj biće sve neujednačeniji.

Ocenjuje se da pored velikih ekonomskih nejednakosti, postoje i razlike u regionalnom indeksu ljudskog razvoja. U nekim oblastima vrednost indeksa je rezultat niskog stepena obrazovanja (npr. Braničevska oblast), dobrih zdravstvenih izgleda (npr. Zlatiborska oblasti) ili visokog BDP-a (npr. Borska oblast).

Slično tome, postoje i regionalne razlike u fertilitetu. „Srbija je nalik razuđenom arhipelagu – pojedini delovi Srbije imaju različite demografske izazove i zato je potrebno razvijati politike koje će odgovarati na konkretne regionalne i lokalne probleme“, ocenjuje autor.

Njihov krajnji cilj treba da bude podsticanje fertiliteta i razvoj ljudskog kapitala, a ključni preduslov za pozitivne demografske promene predstavlja smanjivanje regionalnih razlika. Bez toga Srbija neće moći da postigne ujednačeni demografski razvoj.

Pisanje „Nacionalnog izveštaja o ljudskom razvoju – Srbija 2022“ podržali su Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA).