BBC News
Istorija, velika očekivanja i varnice: Šta donosi novi saziv Skupštine Srbije
Među brojnim debitantima u skupštini je i Dejan Bodiroga, proslavljeni košarkaš
Posle igre živaca, Srbija je dobila novu zakonodavnu vlast. Šta može nova skupštinska većina?
Istorija.
U danima kada je inaugurisan novi sastav Skupštine Srbije, ova reč bila je na usnama i predstavnika Studentske liste, nove većine, i Srpske napredne stranke (SNS) koja je vladala prethodnih 14 godina.
Dok su poslanici Studentske liste, svih 140, ispisali istoriju kao debitanti u skupštinskim klupama, Aleksandar Vučić, doskorašnji predsednik države i šef poslaničke grupe SNS-a, istorijskim detaljima začinio je uvodni govor - od vizantijskih vladara, preko pokreta Jakobinaca iz Francuske revolucije, sve do političara Nikole Pašića.
Ali priča o prošlosti brzo će nestati pred burnim, a moguće i dugim skupštinskim raspravama o budućnosti, usled velikih očekivanja birača od nove većine koja je na talasu antivladinih protesta i obećanja o borbi protiv korupcije na izborima 25. oktobra osvojila 2,3 miliona glasova.
„Ovaj trenutak može da bude tačka preokreta za Srbiju na putu koji neće biti lak.
„Neke stvari će lakše moći da menjaju, kao što smo već videli u medijskom okruženju, dok će teži posao biti reforme tajnih službi, sudova i tužilaštva", kaže Aleksandra Karpi, stručnjakinja za Balkan sa Univerziteta u Gracu, za BBC na srpskom.
Za predsednika parlamenta izabran je kandidat Studentske liste Aleksandar Čupić, koji je predsedavanje počeo izvinjenjem i pozivom da se u skupštinu vrati dostojanstvo, a od 17. novembra počeo je da teče rok od 90 dana za formiranje vlade.
O velikom interesovanju, istorijskom, kako su opisivale pojedine pristalice Studentske liste, za ovu sednicu svedoči i činjenica da su mnogi kafići i restorani organizovali gledanje direktnog televizijskog prenosa, poput finala fudbalske Lige šampiona ili Mundijala.
Očekivanja pred Studentskom listom su „realno postavljena“, jer oni ni u kampanji nisu davali velika obećanja o podizanju životnog standarda ili da će uvesti Srbiju u Evropsku uniju, kaže Viktor Stamenković, politički analitičar.
„Bili su oprezni i realni“.
Uveren je da će prvi zadaci vladajuće većine biti goruća pitanja enormne korupcije i kriminala, kao i dugoročni proces vraćanja poverenja u institucije.
Polarizujuća pitanja o Rusiji ili EU mogla bi da dođu na red tek za dve ili tri godine, smatra politikolog.
Šta se očekuje od vladajuće većine?
Mnogi mladi ljudi koji su prvi put pratili skupštinska zasedanja mogli su da prepoznaju, pored doskorašnjih državnih funkcionera, Dejana Bodirogu, bivšeg košarkaša i glumce Bojana Dimitrijevića, Dragana Jovanovića ili Branislava Lečića.
Od plejade profesora, izdvojio se žustrim govorima šef poslaničke grupe Studentske liste Jovo Bakić.
Međutim, većina njihovih poslanika i dalje predstavlja praznu tablu, ocenjuje Žarko Puhovski, hrvatski politički analitičar.
To je samo jedan od razloga zbog kojih se on pribojava razočaranja birača, posle početnog entuzijazma.
„Zbog oduševljenja smicanjem primitivnog autoritarnog režima, previše se očekuje od novog, jer će eto biti bolji od starog, to je istina, ali to nije dovoljno“, kaže Puhovski za BBC na srpskom.
Kao treći razlog penzionisani profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu navodi izjave predstavnika Studentske liste, koje su, kaže, „unutrašnje kontradiktorne“.
„Nemamo pojma kakvu će politiku voditi ni unutar Srbije, ni van.
„Jedino što znamo da ostaje stav da Kosovo ne može biti nezavisno, a to je već dovoljno da izazove sumnju u susedstvu“.
Jedina šansa je da sebe shvate kao prelaznu vladu čije je trajanje oročeno na 12 ili 18 meseci, posle čega bi se išlo na pluralističke izbore, dodaje.
Istorija i iskustvo posle 5. oktobra 2000. kada se koalicija različitih stranaka, okupljena sa ciljem da sruši režim Slobodana Miloševića raspala veoma brzo, a 2003. usledilo je i ubistvo premijera Zorana Đinđića, sugeriše na oprez, upozorava Puhovski.
Pogledajte: Poslanica Studentske liste Mirjana Nikolić o spoljnoj politici
Dan uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, Studentska lista objavila je spoljnopolitički program koji podrazumeva nastavak evropskih integracija, očuvanje dobrih odnosa sa SAD, ali i Kinom i Rusijom kojoj ne planiraju da uvode sankcije zbog napada na Ukrajinu.
Taj dokument nije nagovestio velike promene u odnosu na dosadašnju politiku sedenja na više stolica.
„Verujem da će pokušati da nađu ravnotežu, ali deluje su mnogi skloniji radu sa evropskim partnerima.
„Loptica je u Briselu, u evropskom dvorištu, da vidimo jesu li tamošnje institucije voljne da ponude velike šargarepe da bi stvari počele da se pomeraju u proevropskom pravcu", kaže Karpi.
Ako je Studentska lista u kampanji insistirala na pitanju borbe protiv korupcije, a ostale teme stavljala u drugi plan, formiranje vlade donosi drugačije breme odgovornosti.
Mogli bi da krenu za primerom mađarskog pokreta Tisa, predvođenog Peterom Mađarom, koji je u aprilu ove godine svrgnuo sa vlasti Viktora Orbana posle 16 godina.
Problem kampanje na platformi borbe protiv korupcije je u tome što postaje veoma širok okvir u koji može da stane mnogo toga različitog, tvrdi Mark Episkopos, saradnik vašingtonskog Kvinsi instituta, za BBC na srpskom.
„Onog trenutka kada zaista pokušate da precizirate šta ova nova vlada želi da postigne, neizbežno može da dođe do unutrašnjih neslaganja, čak i cepanja.
„Oni su bili ujedinjeni protiv Vučića, ali sada, kada njega više nema na čelu države, mogu da počnu da izlaze na videlo suštinske razlike", ocenjuje Episkopos.
„Studentska lista trenutno deluje neodlučno u pogledu formulisanja političke platforme, jer je reč o veoma širokoj koaliciji ljudi sa različitim stavove o raznim pitanjima", dodaje on.
Tokom sednica je SL odabrala dobru taktiku da se ne upušta u „naprednjačko blato" i sačeka izbor novog predsednika koji će poštovati poslovnik, kaže Stamenković.
Poslovnik, obimni pravni dokument koji uređuje rad parlamenta, relativno je dobro napisan, ali je deceniju i po bila sporna njegova primena, dodaje politički analitičar.
Već se oseća popuštanja „SNS stega“ na društvu, dodaje.
„Od izbora do danas, isti ljudi koji su deceniju i po sedeli u institucijama koji nisu radili posao kako treba, sad kad nema političkog pritiska, rade“.
Pogledajte video: Ko je Aleksandar Čupić - od univerzitetske učionice do čela parlamenta
Šta se očekuje od Vučića?
U uživo prenosu, gledaoci su mogli danima da prate višesatne Vučićeve govore i odugovlačenje, takozvani filibastering, ostavljajući utisak da će SNS koristiti sve dozvoljene metode za govornicom.
Međutim, novi predsednik parlamenta je već prvog dana izrekao niz opomena naprednjacima, među kojima i Vučiću, što je izazvalo brojne varnice u sali.
„Jasno je da će SNS biti jaka opozicija.
„Ali sa 140 poslanika, ako zadrže jedinstvo unutar bloka, ne vidim problem da Studentska lista izglasa ono što želi, pa i da izabere vladu relativno brzo", ocenjuje Karpi.
Političko-skupštinsku utakmicu u Srbiji očekuje još jedno ozbiljno ubrzanje.
Novoizabrani predsednik parlamenta će kao vršilac dužnosti predsednika Srbije raspisati izbore za šefa države u narednih nekoliko dana najkasnije.
Krajnji rok za održavanje prvog kruga predsedničkih izbora je 27. decembar, što znači da moraju da budu raspisani najkasnije 27. novembra.
Naprednjaci tu biraju između dve loše opcije da nemaju kandidata ili da imaju i ostvare loš rezultat, ocenjuje Stamenković.
„Može se očekivati da će podrška njihovoj partiji rapidno da pada, ako ne bude velikih ekonomskih lomova.
„To je bilo i kod drugih autoritarnih režima, posle pada s vlasti, poput Fidesa u Mađarskoj koji je za samo nekoliko meseci izgubio skoro polovinu podrške“, kaže Stamenković.
Vučić je najavio da neće biti poslanik čitav mandat, a Puhovski smatra da će otići i korak dalje.
„Očekujem da će pokušati da dođe do zatvora, mislim da mu je to taktika, jer bi hteo da se prikaže kao čovek koji je spreman ne samo vladati Srbijom, već se i žrtvovati za nju, pa da se onda jednog dana ponovo pojavi u igri“, zaključuje.
Gotovo osamnaaest godina od proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.
Priština navodi brojku od 121 države, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.
Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Afere SNS-a, veze sa kriminalom, navijačima i slučaj Banjska: Šta je sve rekao Jovo Bakić
- Vučićevo držanje lekcija u skupštini ili odugovlačenje
- SNS izgubila republičku vlast, ali ima moć na lokalu: Šta to znači
- Spoljna politika Studentske liste: Šta može da se promeni
- Kakva je budućnost doskorašnje opozicije posle izbornog kraha
- Od protesta do prosvjeda: Kako će smena vlasti u Srbiji uticati na Balkan
