Društvo
Mreža integriteta: BIA nadzire novinare i aktiviste, dok stvarne bezbednosne pretnje ostaju u drugom planu
Foto: Ilustracija/Pixabay
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) zahteva hitno utvrđivanje odgovornosti za zloupotrebu resursa Bezbednosno-informativne agencije (BIA) radi političkog nadzora novinara, građanskih aktivista i drugih kritičara vlasti.
Povod za reakciju su nova otkrića nedeljnika Radar, koja ukazuju na znatno šire razmere nadzora nego što se prvobitno pretpostavljalo. Nakon informacija da je BIA prisluškivala redakciju Radara, novi dokumenti ukazuju da su slične mere primenjivane i u Čačku.
Prema pisanju ovog nedeljnika, nadzor je započet 2022. godine, a tokom 2023. produžavan je na zahtev tadašnjeg direktora BIA Aleksandra Vulina, pod sumnjom na špijunažu. Osim komunikacija nadziranih osoba, mere su obuhvatale i njihove poslovne prostorije, kao i brojna javna mesta, zbog čega su nadzoru mogli biti izloženi i građani koji nisu bili predmet tih mera.
Mreža integriteta zahteva da se bez odlaganja utvrdi ko je naredio i odobrio zloupotrebu resursa BIA za politički nadzor novinara Nebojše Jovanovića, člana ove mreže, kao i ko je odgovoran za određivanje prioriteta u radu Agencije, zbog kojih su novinari i aktivisti postali mete operativne obrade.
Od BIA se zahteva da javnosti predoči podatke o obimu, rezultatima i troškovima ovih aktivnosti, uz obrazloženje načina na koji su korišćeni ljudski, tehnički i finansijski resursi koje plaćaju građani. Mreža integriteta poziva i tužilaštvo da hitno pokrene istragu, utvrdi individualnu i komandnu odgovornost i procesuira sve za koje se utvrdi da su zloupotrebili svoja ovlašćenja. Kako ističu, politička zaštita i položaj u bezbednosnom sektoru ne smeju biti garancija nekažnjivosti.
U saopštenju se ukazuje i na nesrazmeru između resursa koje je BIA, prema navodima Mreže integriteta, usmeravala na nadzor novinara i aktivista i ozbiljnih bezbednosnih izazova sa kojima se Srbija suočava.
Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu, Srbija je zauzela treće mesto u Evropi i prvo mesto u regionu po nivou organizovanog kriminala. Istovremeno, ispred Ambasade Izraela izveden je teroristički napad u kojem su ranjena dva pripadnika Žandarmerije. Napad su izvela dvojica muškaraca za koje se navodi da su bezbednosnim institucijama bili poznati kao osobe sklone nasilnom ekstremizmu.
Mreža integriteta podseća i na oružani napad u Banjskoj na Kosovu i Metohiji, koji je predvodio Milan Radoičić, a koji BIA nije sprečila. U sukobu su poginuli jedan kosovski policajac i trojica pripadnika Radoičićeve grupe.
Nakon tog događaja, bezbednosni i politički položaj Srba na severu Kosova dodatno se pogoršao, dok su mnogi napustili svoje domove i iselili se. U saopštenju se navode i ozbiljne indicije da je Radoičić nedavno napustio Srbiju, a da bezbednosne institucije to nisu sprečile.
Mreža integriteta ocenjuje da navedeni slučajevi otvaraju ozbiljna pitanja o prioritetima, efikasnosti i odgovornosti bezbednosnih institucija. Umesto da svoje kapacitete usmerava na prepoznavanje i sprečavanje stvarnih bezbednosnih pretnji, BIA je, prema navodima Mreže, značajne resurse koristila za tajni nadzor novinara i aktivista koji obavljaju svoj posao.
