Ja sam dobio informaciju od mojih stručnih službi da milijardu dinara jedan komitent, državni komitent, hoće da prebaci u drugu banku. To su malo nesvakidašnje stvari. Drugo, kad se nešto plaća, kad troši svoj račun, a da prebaci u drugu banku, to mi je bio neki signal", kaže Kekić za javni servis.
Ekonomija
Kekić: Sprečeno povlačenje dve milijarde dinara iz Poštanske štedionice, potpuna likvidnost do kraja novembra
Foto: Printscreen / RTS
Predsednik Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica Bojan Kekić kaže za RTS da je od stručnih službi 27. oktobra dobio informaciju da "jedno državno preduzeće" namerava da milijardu dinara prebaci u drugu banku. Govorio je i o "privatnom klijentu" koji je želeo da podigne devize.
Kekić je govorio i o drugom slučaju, koji se odnosi na zahtev privatnog klijenta da podigne veliku količinu gotovine. Objašnjava za javni servis da je klijent na računu imao 700 miliona dinara, dok je član uže porodice raspolagao sa još 400 miliona, što je ukupno 1,1 milijardu dinara.
"Tražio je da odmah skupimo efektivu i da podigne tu efektivu. Odmah dobija odgovor da efektiva, odnosno devize, ne mogu da se dobiju", navodi Kekić.
Predsednik Izvršnog odbora objašnjava da je klijent ponovo kontaktirao banku narednog dana i da je razmatrana mogućnost postepene isplate novca. Napominje da je za redovno snabdevanje trezora u Beogradu potrebno između 700 i 900 miliona dinara, dok su potrebe u aktuelnoj situaciji dodatno povećane.
"Ja sam rekao, s obzirom na likvidnost, na primer, nama danas u normalnim uslovima za Beograd naš trezor treba 700 miliona. Ili 800 miliona ili 900, zavisi od ovih situacija kao što imamo sad. Sad nam treba više zbog isplate. Onda sam ja rekao da ćemo pokušati i organizovati te isplate u narednih pet dana, po 150 miliona", objašnjava Kekić za javni servis.
Kekić naglašava da je banka raspolagala novcem za elektronsko izvršenje transakcija, ali da je zahtev za podizanje tolike količine gotovine predstavljao organizacioni problem.
Objašnjava da je posle upozorenja rukovodioca trezorskog poslovanja odlučio da zaustavi pripremljenu isplatu.
"Mi smo imali para da elektronski platimo. Ali efektiva sa kojom se mučimo, sa kojom se mučimo i mi i Pošta, znači negde od septembra, oktobra meseca, u našim knjigama videli smo da je to nerealno. Ja nikad u banci ne bih dozvolio da mi dođe kamion ili neki kombi. To je ogromna količina novca", naglašava Kekić.
Na pitanje RTS o mogućoj političkoj povezanosti klijenta, Kekić ne otkriva njegov identitet i navodi da banka prema svim klijentima postupa u skladu sa propisanim procedurama. Ističe da su sredstva duži period bila na računu i da je, prema proverama banke, reč o novcu od zarada.
"Da li je blizak vlasti ili ne, on je klijent banke. Mi njega tako posmatramo sa svom procedurom i oko kontrole pranja novca i otvaranja računa. Mi smo iskontrolisali, ta sredstva stoje u dužem periodu kod nas i to je isplata ličnog dohotka, kako se nekad reklo, odnosno zarade. I to stoji u dinarima kod nas", kaže Kekić za RTS.
Kandidat Studentske liste Nemanja Karović bio je prvi koji je javno izjavio za RTS da postoje ozbiljne indicije da je iz Poštanske štedionice pokušano iznošenje oko milijardu dinara, što je, prema njegovim rečima, sprečeno zahvaljujući zaposlenima.
Predsednik Sindikata finansijskih organizacija Srbije, odnosno sindikalne organizacije u Banka Poštanska štedionica, Vladan Urošević rekao je za N1 da su "članovi sindikata identifikovali potencijalno iznošenje gotovog novca iz banke".
Banka Poštanska štedionica demantovala je navode objavljene u Dnevniku 2 Radio-televizije Srbije da je iz te banke navodno pokušano iznošenje oko milijardu dinara, ističući da takav pokušaj nije postojao.
Narodna banka Srbije oduzela je dozvolu za rad Alta banci, a Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da se vlasnik ove banke Davor Macura sumnjiči da je iz trezora Alte izneo 45 milijardi dinara, što je više od 380 miliona evra.
Od oko 390 miliona evra koje je prema sumnjama tužilaštva Davor Macura nezakonito uzeo iz Alta banke, samo manji deo je fizički iznet iz trezora, dok ostatak nikada nije ni stigao tamo, piše u Naredbi o sprovođenju istrage tužilaštva u koju je KRIK imao uvid. Oko 370 miliona evra, kako piše u dokumentu, zavedeno je kao pazar menjačnice „Alta Pay“, ali taj novac nikada nije stigao u trezor već je navodno završavao u Macurinim rukama. Tužilaštvo u dokumentu navodi i da će svedok u istrazi biti guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
