BBC News

Kad će biti raspisani predsednički izbori u Srbiji i ko će naslediti Vučića

vučić i ana brnabić

vučić i ana brnabić

Krajnji rok za raspisivanje predsedničkih izbora je 27. novembar.

vučić i ana brnabić
Reuters/Zorana Jevtić
Aleksandar Vučić, doskorašnji predsednik Srbije, i Ana Brnabić, doskorašnja vršiteljka dužnosti predsednice Srbije

Posle konstituisanja Skupštine Srbije i uspostavljanja nove vladajuće većine, počeli su da teku rokovi za obrazovanje nove vlade, ali ujedno curi vreme za raspisivanje izbora za novog predsednika države.

Od ostavke dosadašnjeg predsednika Aleksandra Vučića prošla su gotovo dva meseca (podneo ju je 27. septembra), ali izbori još nisu raspisani.

Ana Brnabić, doskorašnja predsednica Skupštine Srbije, koja je posle ostavke Vučića preuzela funkciju vršiteljke dužnosti predsednice, nije ih raspisala, iako je rekla da će to učiniti „kada dođe vreme, u skladu sa Ustavom Srbije".

Dan posle izbora za novog predsednika skupštine, poslanik Studentske liste Aleksandar Čupić rekao je agenciji Fonet da će „predsednički izbori biti raspisani u narednih nekoliko dana, u roku predviđenom propisima".

Izbori moraju da budu raspisani najmanje 30 dana pre dana glasanja, što bi u ovom slučaju značilo da je poslednji rok za raspisivanje 27. novembar, prema Zakonu o predsedniku Republike.

To znači da predsednički izbori moraju da budu održani najkasnije 27. decembra.

Propisuje se i da dan glasanja bude neradni, zato je obično nedeljom.

Od usvajanja novog Ustava Srbije 2006. godine do danas, održana su četiri ciklusa izbora za predsednika Republike.

Ko će učestovati na predsedničkim izborima?

Kandidat za predsednika Studentske liste, pobednika parlamentarnih izbora, još nije poznat, a pitanje je da li će dosad vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) učestvovati.

„Imamo kandidata, ali još ne izlazimo sa imenom", rekao je Jovo Bakić, šef vladajuće poslaničke grupe u Skupštini Srbije listu Nova.

Pitanje je da li će SNS imati kandidata za predsednika Srbije, a Vučić je više puta do sada najavljivao da na tim izborima neće učestvovati.

Upitan zašto bi SNS odustala od predsedničke trke, Bakić je odgovorio da misli da oni nemaju koga da predlože i da „znaju da bi prošao mnogo gore nego njihova lista na parlamentarnim izborima".

„To bi nesumnjivo uticalo na ubrzanje procesa njihovog osipanja i rasturanja koje će na ovaj ili onaj način, pre ili kasnije svakako uslediti", rekao je Bakić listu Nova.

Do sada je predsedničke kandidature najavilo još nekoliko političara, među njima i Branko Pavlović, advokat i pravnik, doskorašnji poslanik republičke skupštine ispred opozicionog pokreta „Mi - glas iz naroda".

Pavlović je dugo godina u srpskoj politici.

Na njegovom sajtu kojimputem.org.rs poručuje da se bori za „povratak ustavnosti i zakonitosti u Srbiji" i za „odbranu nacionalnih i državnih interesa".

Zalaže se za socijalistički suverenizam i da radnik bude u centru.

Izričito se protivi priznavanju nezavisnosti Kosova, ulasku Srbije u Evropsku uniju i zagovara članstvo u BRIKS-u, ekonomsku organizaciju koje predvode Rusija, Brazil, Iran i Kina i kritikuje

Pavlović je bio je jedan od osnivača Građanskog saveza Srbije, potom i jedan od osnivača Soscijaldemokratske unije (SDU) na čijoj listi je unutar nekadašnje Demokratske opozicije Srbije postao narodni poslanik.

Bio je predsednik pododbora za restrukturiranje Javnog preduzeća Naftna indsutrija Srbije (NIS)S, od aprila 2002. do jula 2003. godine, kao i član Upravnog odbora NIS-a od decembra 2001. do jula 2003. godine.

Kao nestranačka ličnost, bio je direktor Agencije za privatizaciju od 15. aprila do 15. jula 2004. godine.

Uoči parlamentarnih izbora 25. oktobra ove godine, Aleksandar Vulin, jedan od nekada najbližih Vučićevih saradnika, najavio je da će se kandidovati na predsedničkim izborima.

Nije poznato da li je Vulin, ministar u nekoliko vlada i bivši šef Bezbednosno-informativne agencije (BIA) ostao pri toj odluci.

Iako je uoči parlamentarnih izbora Ivica Dačić, lider Socijalističke partije Srbije (SPS), najavljivao predsedničku kandidaturu, to nije ponovio posle debakla stranke na parlamentarnim.

Kandidaturu su najavili i biznismen Bogoljub Karić, čija je stranka na parlamentarnim izborika osvojila oko 20.000 glasova, kao i lekar Branimir Nestorović, lider pokreta „Mi - snaga naroda".

Za predsedničku kandidaturu potrebno je prikupiti najmanje 10.000 overenih potpisa.

Šta su dužnosti vršioca dužnosti predsednika Srbije?

Ako predsedniku ranije prestane mandat, izbori se raspisuju tako da glasanje bude održano najkasnije u roku od tri meseca, propisuje član 10 Zakona o izboru predsednika Republike.

Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može da protekne manje od 30 ni više od 60 dana.

Vršilac dužnosti predsednika Republike ovlašćen je da predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, da prima opozivna i akreditivna pisma stranih diplomata, da raspiše izbore za Narodnu skupštinu, da predlaže parlamentu kandidata za predsednika vlade.

Ima i nadležnosti u oblasti odbrane Srbije i da komanduje vojskom, prema Zakonu o predsedniku Republike.

Pogledajte video o Aleksandru Čupiću, novom predsedniku Skupštine Srbije

Kako se postaje predsednik Srbije?

Srbija se našla u neobičnoj situaciji da je u kratkom vremenu imala troje predsednika: Vučića, potom Anu Brnabić kao vršiteljku dužnosti, a sada je Čupić u svojstvu vršioca dužnosti predsednika Srbije.

Kada na izborima bude izglasan novi predsednik Srbije, onda on ili ona stupa na tu funkciju.

Za predsednika Republike izabran je kandidat koji osvoji većinu glasova na izborima.

Ako nijedan ne dobije više od polovine, za 15 dana ide se u drugi krug izbora, gde su najčešće dva kandidata sa najvećim brojem glasova.

Ko je sve bio predsednik Srbije od 2006?

Od 2006. godine, Srbija je imala samo trojicu predsednika.

Boris Tadić, nekadašnji lider Demokratske stranke, jedne od najdugovečnijih u političkoj istoriji savremene Srbije, vodio je zemlju od juna 2004. do aprila 2012.

Dva puta je biran na petogodišnji mandat.

Tadić je izgubio u drugom krugu izbora 2012. od Tomislava Nikolića, što je označilo prekretnicu u političkom životu Srbije, jer je tada na vlast došla Srpska napredna stranka.

Srpska napredna stranka nastala je cepanjem Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, a glavni predvodnici uspona novostvorene stranke bili su Nikolić i Aleksandar Vučić.

Nikolić je bio predsednik države pet godina, do maja 2017, kada ga je nasledio Vučić.

Iako prema Ustavu, predsednik Srbije nema prevelika ovlašćenja, Vučić je često izlazio iz okvira nadležnosti šefa države.

Za drugi petogodišnji predsednički mandat, Vučić je izabran aprila 2022. godine, kada je u prvom krugu dobio 58 odsto glasova izašlih, ili više od dva miliona, prema zvaničnim rezultatima.

Prema Ustavu Srbije, niko ne može više od dva puta da se kandiduje za predsednika.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]