BBC News

Dron potopio brod u Bugarskoj, premijer pozvao rusku ambasadorku

Spašeni članovi posade, ljudi sede na vratima kola hitne pomoći

Spašeni članovi posade, ljudi sede na vratima kola hitne pomoći

Rumen Radev, premijer Bugarske, kazao je da se sumnja da iza napada stoji Rusija i pozvao je rusku ambasadorku na razgovor.

Spašeni članovi posade, ljudi sede na vratima kola hitne pomoći
Reuters
Pet članova posade trgovačkog broda registrovanog u Ukrajini zadobilo je lakše povrede u napadima

Najmanje 11 članova posade vodi se kao nestalo kada je tokom noći, u napadu dronovima, potopljen trgovački brod kod bugarske obale Crnog mora, saopštili su lokalni zvaničnici.

Brod je potonuo na udaljenosti od 31 kilometra od sela Krapec, a jedan mornar je spasen, izjavio je Rumen Radev, premijer Bugarske.

Drugi brod, u vlasništvu Ukrajine, pogođen je dronovima nedaleko od grada Bjala, a svih 15 članova posade je spaseno.

Radev je kazao da se sumnja da iza napada stoji Rusija i pozvao je rusku ambasadorku na razgovor.

Ovo je drugi napad dronovima u samo sedam dana.

Prethodno su dva komercijalna broda pogođena pomorskim i vazdušnim dronovima u Bugarskoj i to u ekonomskoj zoni.

Jedan od tih brodova, „Alfa Vatan", potonuo je, a pretpostavlja se da je svih 10 članova posade, među kojima devet Sirijaca, stradalo.

Radev je 13. oktobra sazvao hitan sastanak službi bezbednosti.

Iako nema čvrstih i potpunih dokaza o krivici „bilo koje strane, logika sugeriše da ishod ide u prilog Ruskoj Federaciji", rekao je on.

Bugarski mediji su kasnije preneli reči Mitrofanove, koja je rekla Radevu da nema informacije od ruskog Ministarstva odbrane u vezi sa najnovijim napadima.

Takođe je navela da bi ovi udari mogli da budu provokacija treće strane.

Bugarska je članica NATO-a, a Radev je izjavio da će uskoro razgovarati sa generalnim sekretarom Markom Ruteom.

Premijer je prethodno zatražio od NATO i EU tehničku pomoć u istrazi napada od 6. oktobra, ukazujući na to da nije jasno da li iza njih stoje Rusija ili Ukrajina.

Radev je stupio na dužnost tokom leta i od tada odbacuje navode da je „proruski orijentisan".

Ukrajina je direktno okrivila Rusiju za najnovije napade, a predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je govorila o tome da Crno more postaje „još jedan front eskalacije ruskog rata u Ukrajini. To je neprihvatljivo".

Ruska vojska se nije oglasila.

Ona je nedavno pojačala napade na plovila u Crnom moru, posebno u njegovom zapadnom delu, u okviru rata protiv Ukrajine.

Istog dana kada su prošle nedelje dva broda bila meta napada kod obale Bugarske, Ukrajina je pogodila naftni tanker u ruskoj crnomorskoj luci Soči.

Moskva tvrdi da gađa brodove koji prevoze oružje i teret dvostruke namene u ukrajinske luke, navodeći kao primere napade u lukama Nikolajev i Čornomorsk prošle nedelje, kao i jedan napad u Crnom moru.

Međutim, Kijev i njegovi evropski saveznici tvrde da su mete napada trgovački brodovi koji prevoze žito i drugi civilni teret.

Rumen Radev u odelu sedi
Reuters
Rumen Radev je opisao napad kao „apsolutno neprihvatljiv".

„Još jedan napad na trgovačke brodove u neposrednoj blizini bugarskih teritorijalnih voda apsolutno je neprihvatljiv", izjavio je Radev na sastanku sa šefovima službi bezbednosti.

Radev je naveo da je jedan od pogođenih brodova „Čelsi 3", koji plovi pod zastavom Malte i registrovan je u ukrajinskoj Odesi, te dodao da se pet članova posade leči od lakših povreda.

Nije izneo dodatne detalje o brodu koji je potonuo.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da „najnoviji napad Rusije na komercijalne brodove u blizini bugarskih teritorijalnih voda... još jednom pokazuje da Moskva namerno zanemaruje živote civila i bezbednost pomorskog saobraćaja u Crnom moru".

„Crno more je ključno za globalnu bezbednost hrane.

„Rusija ga napada kako bi glad pretvorila u oružje i držala svet kao taoca. Na to se mora odgovoriti snažno", dodao je on.

I Rusija i Ukrajina su veliki izvoznici žitarica, a Turska je pozvala obe zemlje da obustave napade u Crnom moru.

Moskva je više puta odbacila pozive SAD i Evrope na prekid pomorskih sukoba u Crnom moru, optužujući Ukrajinu za napade na ruske trgovačke brodove u tom području.

Ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu punog obima 2022. godine, a Moskva trenutno kontroliše oko 20 odsto ukrajinske teritorije.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]