BBC News
'Srbija umešana u potencijalno problematična pitanja': Marko Rubio
Marko Rubio
Iako je pomenuo je nameru da SAD „dodatno prodube odnos sa Srbijom kao strateškim partnerom“, američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je i da je Srbija „umešana u potencijalno problematična pitanja".
Komplikovani odnosi Beograda i Vašingtona kao da su potpuno stali u kratak odgovor američkog državnog sekretara Marka Rubija na pitanje o Srbiji.
Pomenuo je nameru da Sjedinjene Američke Države (SAD) „dodatno prodube odnos sa Srbijom kao strateškim partnerom“ i delovao zadovoljno zbog pohvala koje je na njegov i račun američkog predsednika Donalda Trampa uputio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Volim pohvale, ne dobijamo ih baš uvek, znate to“, rekao je Rubio novinarima u Njujorku, tokom 81. sednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Međutim, američki državni sekretar je dodao i da je „Srbija uključena u neka potencijalno problematična i veoma osetljiva pitanja koja privlače i međunarodnu pažnju“.
Nije objasnio na šta je konkretno mislio.
Ali, rekao je da se nada da će i on, poput predstavnika Stejt departmenta i drugih državnih institucija, imati priliku da poseti Srbiju.
Sredinom jula, vlada SAD otvorila je strateški dijalog sa Beogradom.
Međutim, samo mesec dana kasnije, američki kongresmeni Džo Vilson i Vilijam Kiting predložili su zakon o Srbiji, u kojem oštro kritikuju vlasti tvrdeći da „urušavaju demokratiju i neguju bliske odnose sa Rusijom, Kinom i Iranom".
Za sada je ovaj dokument daleko je od usvajanja u oba doma, Predstavničkom i Senatu, a Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nije odgovorilo na zahtev BBC-ja za komentar.
„SAD su dosledne u politici da Srbija mora da se pridržava vladavine prava, prekine regionalnu destabilizaciju i poštuje slobodu govora i okupljanja", rekao je kongresmen Vilson u pisanoj izjavi za BBC na srpskom.
U predloženom dokumentu upravo se od Rubija traži da izvrši pritisak na Beograd da obezbedi slobodne i poštene izbore, pojača borbu protiv korupcije, osigura vladavinu prava i promeni odnos prema Moskvi, Pekingu i Teheranu.
Ukoliko se ta pitanja ne reše adekvatno, ne pokrene nezavisna i transparentna istraga i utvrđivanje odgovornosti za tragediju u Novom Sadu i upotrebi prekomerne sile prema demonstrantima, Kiting i Vilson tvrde da bi SAD trebalo da razmisli i o obustavi strateškog dijaloga.
U poslednje dve godine, vlasti u Srbiji suočile su se sa masovnim antikorupcijskim protestima u kojima se zahtevala odgovornost za smrt 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, kao i pozivima za održavanje prevremenih izbora.
Oni će biti održani 25. oktobra i potencijalni bi mogli da budu najneizvesniji od 2012. i dolaska na vlast Srpske napredne stranke (SNS) i predsednika Vučića.
- Amerika korak bliže slanju ambasadora u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu
- Mali signali iz Amerike ili nešto više: Predlog zakona o Srbiji u Kongresu
- 'Srbija već tri godine pomaže Ukrajini': Kristofer Hil za BBC na srpskom
Istovremeno, Srbija na spoljnopolitičkom planu nastavlja politiku „sedenja na više stolica“, to jest održavanja dobrih odnosa sa Evropskom unijom, SAD, Rusijom i Kinom.
Pored odnosa sa Kinom i Rusijom, u američkom dokumentu se kritikuje i prisustvo ministra informisanja Srbije Borisa Bratine na sahrani ajatolaha Alija Hamneija, poginulog u američko-izraelskom ratu sa Teheranom.
Za to vreme, odnos SAD i Srbije dodatno opterećuje status Kosova, čiju 2008. proglašenu nezavisnost Vašington podržava, a zvanični Beograd i dalje ne priznaje.
„Najveći problemi današnjice nisu nedostatak pravila i principa, već njihovo nepoštovanje u prošlosti i sadašnjosti", izjavio je Vučić na 81. sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Smatra da svedočimo „rađanju novog poretka" koji je „sve više orijentisan oko dva centra moći" i kritikovao sve koji su podržali proglašenje nezavisnosti Kosova.
Međutim, Vučić istovremeno kaže da Srbija podržava Trampa i u „njegovom radu vidi šansu za uspostavljanje pravednijeg poretka u svetu i odgovornijeg odnosa prema Srbiji kao bliskom američkom savezniku iz oba svetska rata”.
U odvojenoj izjavi novinarima, Vučić je rekao da je ponovio poziv da Trampu poseti Srbiju i da „veruje da će američki predsednik doći sledeće godine".
Uprkos zahvalnosti Rubiju na izjavi, Vučić je priznao da u odnosima Srbije i SAD i dalje postoje pitanja o kojima dve strane imaju različite pristupe.
„Mnogo tu još ima različitih problema, različitog pristupa, ali polako ide nabolje, što Srbiji daje sigurnost", kaže Vučić.
Odnose SAD i Srbije opterećuje i složena situacija sa Naftnom industrijom Srbije (NIS), arterije celokupne srpske privrede, koja je od oktobra 2025. pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva.
Vašington je do sada više puta produžavao licencu za rad kompanije i pomerao rokove da mađarski MOL završi pregovore sa ruskim Gaspromom/Gaspromnjeftom o kupoprodaji većinskog udela u NIS-u.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Američki zakon o Zapadnom Balkanu: Koliko Srbija treba da brine
- 'Simbolika ili promene': Šta bi Srbiji mogao da donese strateški dijalog sa SAD
- UFC i 'definicija američke moći': Borbe u kavezu kao Trampova diplomatija i u Srbiji
- Hoće li SAD dobiti mesec srpsko-američkog nasleđa i da li je to važno
- Srbija nesvrstana i u svemiru: Šta je sporazum Artemis sa Amerikom
- Sankcije i prodaja NIS-a: 'Komplikovano je, ne možete da verujete koliko', kaže Vučić
