Društvo

Protest ekoloških organizacija u Beogradu: Podignuta „crvena linija“ odbrane životne sredine i zdravlja građana

Foto: N1/Printscreen

Foto: N1/Printscreen

Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) i još četiri ekološke organizacije – Rendžeri istočne Srbije, „Ne damo Rogoznu“, „Zaječar protiv rudnika“ i „Ne damo Bobiju“ održali su 19. septembra protest u Beogradu kojim traže moratorijum na sve ugovore koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i rudarenjem dok se ti ugovori ne preispitaju.

Kako prenosi N1, sa skupa na beogradskim Terazijama moglo se čuti da se insistira na tome da se zaustave svi ugovori o istraživanjima na više od 200 lokacija, dok se ne preispitaju njihova sadržina i posledice.

Trenutno je, kako je istaknuto, posebno ugroženo Homolje, odnosno širi prostor istočne Srbije, gde svakodnevno nastaje sve veća šteta usled rudarskih istraživanja i izgradnje vetroparkova.

Učesnici protesta su upozorili i na to da postoje multinacionalne kompanije koje su „već spremne za eksploataciju nacionalnih prirodnih resursa Srbije“.

„Bobija u našim srcima sija kao zlato“

Član udruženja „Ne damo Bobiju“ Aleksandar Manojlović rekao je da je vlast odlučila da strancima da prirodna bogatstva Srbije zbog „bedne, rudne rente“.

„Sa ovog mesta složno poručujemo da neće moći. Usudili su se da najkvalitetnije parče prirode, koje Podrinjski kraj vekovima čuva, sada daju stranim kompanijama za istraživanje zlata i da ustanove potencijalni profit, ali nisu znali da Bobija u našim srcima sija kao zlato“, kazao je Manojlović.

SEOS je pripremio spisak zahteva za buduću vlast, dok je trenutnoj vlasti, kako je poručeno, povučena „crvena linija“.

Na kraju SEOS-ovog protesta ekološki aktivisti su zajedno sa kandidatima sa Studentske liste simbolično podigli „crvenu liniju“ odbrane životne sredine i zdravlja građana.

Kako prenosi N1, ekološki aktivisti i stručnjaci insistirali su na tome da se zaustave svi ugovori o istraživanjima na više od 200 lokacija, dok se ne preispitaju njihova sadržina i posledice.

Kokanović: „Nećete kopati“

Poljoprivrednik i aktivista Zlatko Kokanović, koji se nalazi na Studentskoj listi, poručio je da će posle izbora ova vlast otići u zaborav, ali da će „ostati upamćeni po svojim nepočinstvima“.

„Oni su skloni kriminalu i korupciji, jednostavno, oni su mafija. Oni su hulje, oni su ništa. Imamo za njih jednu poruku, Zahteve im ne postavljamo, jer nas više ne interesuju, ali imamo za njih poruku – nećete kopati“, rekao je Kokanović.

Velikom broju okupljenih građana obratili su se i kandidati sa studentske liste za parlamentarne izbore, profesor Biološkog fakulteta Imre Krizmanić i glumac Tihomir Stanić.

Okupljeni na protestu razvili su transparente sa natpisima „Požar će proći, zakon neće moći“ i „Šuma peva, šuma blista, peščara će da olista“, koji se tiču požara koji su se dogodili u Deliblatskoj peščari.

Ovim porukama poručuju da kada se bude rekultivisalo zemljište, ono će biti zaštićeno prirodno dobro. Takođe poručuju da neće moći da se dogode priče da postoji nekakav plan da zemljište koje je izgorelo bude iskorišćeno za izgradnju projekata.

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели RIS Rendžeri Istočne Srbije (@ris.rendzeri)

Šta je poručilo Ministarstvo rudarstva i energetike?

Ministarstvo rudarstva i energetike je povodom protesta ekoloških organizacija na Terazijama u Beogradu saopštilo da želi da veruje da je zahtev za obustavljanje svih geoloških istraživanja samo nepromišljena ideja, izrečena bez sagledavanja pravnih, ekonomskih i društvenih posledica, a ne ozbiljan politički program.

„Na takvoj ideji sigurno se ne može temeljiti politika odgovornih ljudi koji vode računa o radnicima, njihovim porodicama, razvoju privrede i budućnosti Srbije“, navelo je Ministarstvo u saopštenju.

Ministarstvo je, povodom protesta zbog „nekontrolisane rasprodaje zemlje i prirodnih resursa“ i izjave predsednice Saveza ekoloških organizacija Srbije Ljiljane Bralović da se „sve što je zeleno uništava da bi se dobila neka energija“ i da se zbog toga „raseljava narod“, ukazalo da je reč o paušalnim tvrdnjama koje nisu potkrepljene konkretnim podacima, pre svega zato što zbog geoloških istraživanja niko nije raseljen.

Povodom tvrdnje da je država zaključila „ugovore o istraživanjima na više od 200 lokacija“, Ministarstvo je navelo da država ne zaključuje ugovore sa kompanijama o geološkim istraživanjima, već se pravo na to stiče rešenjem nadležnog organa, donetim u upravnom postupku, na osnovu zahteva zainteresovanog subjekta i nakon provere ispunjenosti svih zakonom propisanih uslova.

„Prethodno je potrebno pribaviti uslove nadležnih zavoda za zaštitu prirode i zavoda za zaštitu spomenika kulture, nakon čega sledi postupak po Zakonu o rudarstvu i geološkim istraživanjima“, dodalo je Ministarstvo, istakavši da ne postoje nikakvi „ugovori o istraživanjima“ na koje bi mogao biti uveden traženi moratorijum.

Ministarstvo je podsetilo da je više puta ukazivalo da odobrenje za geološka istraživanja ne znači odobrenje za otvaranje rudnika, kao i da je u poslednjih 25 godina otvoren samo jedan rudnik metaličnih sirovina u Srbiji.

Prema Ministarstvu, zahtev da se unapred zaustave geološka istraživanja na više od 200 lokacija značio bi zaustavljanje aktivnosti od značaja za dugoročni razvoj države, pre nego što se uopšte utvrdi šta se na tim lokacijama nalazi i da li određeni resurs ima ekonomski potencijal, a pogodio bi i aktivnosti značajne za snabdevanje energijom, vodosnabdevanje, izgradnju puteva, stanova i korišćenje geotermalnih izvora.

Zagovornici potpunog zaustavljanja istraživanja i rudarstva duguju građanima i odgovor da li zaista žele da ugroze više od 30.000 radnih mesta i egzistenciju desetina hiljada članova njihovih porodica, da li žele da se odreknu poreza, doprinosa, naknada za korišćenje mineralnih sirovina i drugih javnih prihoda, kao i poslova u brojnim domaćim preduzećima koja sarađuju sa rudarskim sektorom.

„Odgovorna politika ne može se voditi parolama koje zanemaruju život i egzistenciju ljudi, ekonomske posledice i razvojne interese Srbije“, istaklo je Ministarstvo, navodeći da zaštita životne sredine i razvoj energetike nisu međusobno suprotstavljeni ciljevi i da Srbija ima primere njihove usklađenosti, kao što su vetropark Kostolac, Hidroelektrana Bajina Bašta i hidroenergetski sistem Đerdap.

„Blokade i unapred najavljeno zaustavljanje razvoja nisu politika koju sprovodi Vlada Republike Srbije. Politika države je da se o svakom konkretnom projektu odlučuje na osnovu zakona, stručnih analiza, propisanih procedura i procene uticaja na životnu sredinu, a ne da se unapred zaustave sva istraživanja i razvojne aktivnosti“, navelo je Ministarstvo.