Politika
Kako se finansira izborna kampanja: Od budžeta do privatnih priloga
Foto: J. Milenković/Boom93
Izborna kampanja u Srbiji može da se finansira iz javnih i privatnih izvora, kao i iz kredita i zajmova, ali zakon propisuje jasna pravila o tome koliko novca politički subjekti mogu da prikupe i potroše, kako se sredstva koriste i pod kojim uslovima mogu da dobiju novac iz budžeta. Sva sredstva namenjena kampanji moraju da se vode preko posebnog računa.
Finansiranje izborne kampanje u Srbiji uređeno je Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti, koji propisuje iz kojih izvora politički subjekti mogu da obezbeđuju novac za kampanju, koliko mogu da potroše, kao i pod kojim uslovima dobijaju sredstva iz javnih izvora.
Novac za izbornu kampanju može da dolazi iz javnih i privatnih izvora, kao i iz kredita i zajmova. Za kampanju politički subjekt mora da ima poseban račun, preko kojeg se uplaćuju sva sredstva namenjena kampanji i sa kojeg se obavljaju sva plaćanja troškova kampanje.
Deo novca dolazi iz budžeta
Za finansiranje izborne kampanje iz javnih izvora izdvaja se 0,07 odsto poreskih prihoda budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, u zavisnosti od vrste izbora. Isto važi i za vanredne izbore, dok se kod privremenog finansiranja računaju poreski prihodi iz prethodne fiskalne godine.
Četrdeset odsto tog novca raspoređuje se u jednakim iznosima podnosiocima proglašenih izbornih lista koji su se izjasnili da će koristiti javna sredstva, uz obavezu polaganja izbornog jemstva za one koji nisu izuzeti. Preostalih 60 odsto raspoređuje se nakon izbora listama koje su osvojile mandate, srazmerno broju osvojenih mandata, uz uslov da su Agenciji za sprečavanje korupcije podnele preliminarni izveštaj o troškovima kampanje.
Kampanja se finansira i privatnim novcem
Politički subjekti mogu da prikupljaju novac od fizičkih i pravnih lica, kao i da koriste kredite i zajmove.
Ukupan iznos koji jedno fizičko ili pravno lice može da donira za kampanju u jednoj izbornoj godini ne može biti veći od 50 odsto maksimalno propisanog godišnjeg iznosa iz člana 10. Zakona. Za redovan rad, fizičko lice može godišnje da donira najviše iznos u vrednosti pet prosečnih mesečnih zarada, dok je za pravna lica limit deset prosečnih mesečnih zarada.
Ako politički subjekt primi nedozvoljeni prilog, mora da ga vrati u roku od tri dana, a ako to nije moguće, novac se uplaćuje u budžet Republike Srbije.
Koliko novca je dozvoljeno potrošiti u izbornoj kampanji?
Zakon propisuje maksimalne iznose ukupne potrošnje kampanje. Za izbore za predsednika Republike i narodne poslanike limit je 6 miliona evra, za pokrajinske izbore 1,5 miliona, za izbore za odbornike skupštine grada 1 milion, a za odbornike skupštine opštine, odnosno gradske opštine, 400.000 evra.
Ako se predsednički izbori održavaju u dva kruga, kandidati koji učestvuju u drugom krugu mogu za celu kampanju da koriste do 7 miliona evra. Iznosi se obračunavaju prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
Šta je zabranjeno?
Novac prikupljen za kampanju može da se koristi samo za aktivnosti izborne kampanje.
Političkim subjektima je zabranjeno da za kampanju koriste budžetska sredstva kojima javni funkcioneri, službenici i druga neposredno izabrana lica raspolažu za obavljanje svojih službenih dužnosti.
Zabranjeno je i korišćenje drugih javnih resursa, uključujući službene prostorije, vozila, veb-sajtove i inventar državnih, pokrajinskih i lokalnih organa, javnih ustanova i javnih preduzeća.
Izuzetak postoji za javne funkcionere koji javne resurse koriste radi zaštite lične bezbednosti, kada je takva upotreba uređena propisima ili odlukom nadležnih službi.
Političkim subjektima je zabranjeno i finansiranje aktivnosti humanitarnog karaktera u okviru kampanje. Prostorije i usluge određenih organa i organizacija mogu koristiti ako su pod jednakim uslovima dostupne svim političkim subjektima.
Izborno jemstvo
Politički subjekti koji žele da koriste javna sredstva, a nisu izuzeti od obaveze, moraju da polože izborno jemstvo. Ono se vraća ako osvoje najmanje jedan odsto važećih glasova, odnosno 0,2 odsto ako predstavljaju i zastupaju interese nacionalne manjine. U suprotnom, dobijena sredstva moraju da vrate.
Poseban račun i izveštavanje
Sva sredstva namenjena kampanji uplaćuju se na poseban račun, a troškovi kampanje plaćaju se sa tog računa. Politički subjekti imaju i obavezu da Agenciji za sprečavanje korupcije podnesu izveštaje o troškovima kampanje.
Kazne za kršenje pravila
Zakon predviđa novčane kazne za kršenje pravila o finansiranju političkih aktivnosti. Politička stranka može biti kažnjena sa 100.000 do 1.000.000 dinara zbog prekršaja poput neobjavljivanja propisanih davanja, otvaranja više računa protivno zakonu ili neobjavljivanja godišnjeg izveštaja. Za odgovorno lice kazna je 20.000 do 100.000 dinara.
Za teže prekršaje, među kojima su nedozvoljeno primanje ili korišćenje sredstava, neotvaranje posebnog računa za kampanju i nedostavljanje izveštaja o troškovima, političkoj stranci preti kazna od 200.000 do 2.000.000 dinara, dok se odgovorno lice može kazniti sa 50.000 do 150.000 dinara. Kazne su predviđene i za pravna lica, preduzetnike i fizička lica koja krše odredbe zakona, a u određenim slučajevima nedozvoljena sredstva mogu biti oduzeta.
