Izbori 2026

Prikupljanje potpisa za izborne liste: Šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno?

Foto: Ilustracija/Pixabay

Foto: Ilustracija/Pixabay

Predsednik Republike Aleksandar Vučić raspisao je vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar. Time je pokrenut izborni proces u kojem političke stranke, koalicije i grupe građana mogu da podnesu svoje izborne liste.

Za građane je jedan od važnih delova izbornog procesa prikupljanje potpisa podrške, dok Republička izborna komisija, nakon podnošenja liste, proverava da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za njeno proglašenje.

Šta građanin potpisuje?

Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, birač može svojim potpisom da podrži izbornu listu, a zakon dozvoljava da podrži više izbornih lista.

Izjava o podršci mora biti overena kod javnog beležnika, opštinske ili gradske uprave. Tamo gde nema javnog beležnika, overu mogu izvršiti i osnovni sud, sudska jedinica ili prijemna kancelarija osnovnog suda.

Nije dozvoljeno da se potpisi prikupljaju od birača na njihovom radnom mestu niti da se birač na bilo koji način izlaže pritisku da podrži izbornu listu.

Ako postoji osnovana sumnja da je prilikom prikupljanja potpisa došlo do zloupotrebe podataka o ličnosti birača, Republička izborna komisija dužna je da podnese krivičnu prijavu nadležnom javnom tužilaštvu.

Kako nastaje izborna lista?

Izbornu listu mogu podneti politička stranka, koalicija političkih stranaka ili grupa građana. Koaliciju čine najmanje dve političke stranke, dok grupu građana obrazuje najmanje 10 birača.

Koalicija i grupa građana svoje međusobne odnose i ovlašćenja uređuju pisanim, javno overenim sporazumom.

Izborna lista sadrži naziv podnosioca i naziv liste, kao i podatke o kandidatima za narodne poslanike. Uz listu se dostavlja zakonom propisana dokumentacija, uključujući saglasnosti kandidata i potrebne izjave birača o podršci.

Lista se podnosi Republičkoj izbornoj komisiji najkasnije 20 dana pre dana glasanja, a Komisija o njoj odlučuje u roku od 48 časova.

Ako postoje nedostaci koji mogu da se otklone, podnosiocu se ostavlja rok od 48 časova da ih ispravi. Kada su ispunjeni zakonski uslovi, RIK proglašava izbornu listu.

Na izbornoj listi mora biti najmanje 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola. Među svakih pet kandidata moraju biti tri pripadnika jednog i dva pripadnika drugog pola.

Šta građani mogu da vide?

RIK najkasnije sedam dana pre glasanja objavljuje podatke o broju overenih izjava podrške za svaku proglašenu izbornu listu, po jedinicama lokalne samouprave, kao i podatke o tome koji je ovlašćeni overitelj overio izjave.

Najkasnije 15 dana pre glasanja, RIK utvrđuje i objavljuje zbirnu izbornu listu sa svim proglašenim listama i kandidatima i objavljuje je u "Službenom glasniku". Zbirna lista mora biti vidno istaknuta na biračkom mestu tokom glasanja.