Ekologija

Kako su "laži i dezinformacije" postale zakon: Vlast tiho izmenila propis koji dozvoljava gradnju na spaljenim šumama

Foto: Ilustracija / MUP

Foto: Ilustracija / MUP

Nekoliko dana nakon što su sumnje o gradnji vetroelektrana na spaljenoj Deliblatskoj peščari proglašene dezinformacijom i lažima, parlament je tiho izglasao izmene zakona koje baš to dozvoljavaju – otvarajući put i za slične promene namene zemljišta zahvaćenog nekim od 60 velikih požara ove sezone.

“Laž, dezinformacija, politička manipulacija”, bili su opisi kojima su predstavnici vlasti poput predsednika ili ministarki u Vladi Srbije odgovorili na sumnje onih koju su posle velikog požara u Deliblatskoj pešačare posumnjali da bi se na spaljenoj zemlji, umesto rekultivacije, u ovom delu vetrovitog Banata postavile npr. vetroturbine, piše N1.

Svega nekoliko dana kasnije, Skupština Srbije je gotovo tajno usvojila amandman člana 88 Zakona o planiranju i izgradnji u kome je navedeno da se “promena namene uništenog ili oštećenog šumskog zemljišta može izvršiti kada je to neophodno radi realizacije projekta za koji je, u skladu sa zakonom, utvrđen javni interes, odnosno radi izgradnje objekata javne infrastrukture, kao i kada promena namene šumskog zemljišta proizlazi iz režima zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode”.

Odnosno da je ono što je predsednik Vučić, te ministarke Đedović-Handanović i Pavkov nazivali lažima, dezinformacijama i manipulacijom ima sada zakonske uporište. O ovom amandmanu javnost su obavestile organizacije Transparentnost Srbija i Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), a zatim su usledile brojne reakcije.

Osim u slučaju 3.500 hektara Deliblatske peščare, po ovom principu se umesto obnavljanja, otvaraju brojne druge mogućnosti.

Samo tokom jula i avgusta je prema sateltskim snimcima Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS) na teritoriji Srbije zabeleženo 60 požara većih od 30 hektara. U pitanju je površina slična Nacionalnom parku Kopaonik. Pored Peščare, požari su besneli na Stolovima, Magliču, Goču kod Kraljeva, Jošaničkoj banji, Boru, Zaječaru, Kladovu... Sveukupno na 13.000 hekatra.

“Praksa da se prvo nešto zapali, a posle toga prebaci u građevinsko zemljište ili iskoristi za druge namene, već postoji u nekim zemljama. S druge strane, ima zemalja koje su uvele zabranu promene namene zemljišta nakon požara, da bi se broj požara smanjio. Zašto mi radimo kontra svega toga je pravo pitanje za one koje bi trebalo da provere šta iza svega toga stoji i kome je to u interesu. Umesto da obnovi prostore koji su bili zahvaćeni požarom, odjednom se pravi tamo nešto drugo”, kaže za N1 Igor Jezdimirović, iz organizacije Inženjeri životne sredine, koja je članica Koalicije 27.

Šume su ključni element kod klimatskih promena

"To sve pogoduje sprečavanju velikih posledica od klimatskih promena. Umesto da povećavamo površinu pod šumama i da donosimo propise koji će omogućiti da se zemljište, koje za sad nije bilo šumsko, prebaci u šumsko, mi radimo suprotno tome, 'na mala vrata', bez obzira na povećani uticaj klimatkih promena koji postoju u našoj zemlji", ocenjuje Jezdimirović.

Neznanje ili svesna namera

On kaže da se u ovom slučaju postavlja ozbiljno pitanje da li se radi samo o neznanju ili svesnoj nameri i potrebi, jer će sve to otvoriti priliku da se negde napravi požar, a da zatim bude proglašen javni interes na osnovu koga će neko moći tu da gradi.

“U ovakvoj situaciji, gde postoji veliki broj šumskih požara, ostaje bez jasne i adekvatne artikulacije ko je kriv. To izaziva ozbiljnu sumnju da nije reč samo o običnoj izmeni, nego o izmeni Zakona sa jasnim ciljem da se još dodatno smanji šumski fond u Srbiji”, sumnja Jezdimirović.

"Gotovo savršena" lokacija za elektranu

U svetlu nove zakonkse odrednice, kada su u pitanju letnji požari, glavni kandidati za primenu su Deliblastka peščara gde je opožareno 3.500 hektara i okolina rudnika Čukaru Peki kod Zaječara.

Đorđe Vukotić, advokat i konsultant u oblasti građevinskih dozvola i legalizacije je u autorkom tekstu za Forbes Srbija naveo da je površina u Deliblatu “gotovo savršena za elektranu snage 2-4.000 MW”, a da je poređenja radi, trenutno najveći aktivni vetro park ima kapacitet od 160 MW.

"Prava poslastica za investitore, koji bez rizika ulaze u posao u kome investiciju, tj. kredit, otplaćuju za sedam do deset godina. Isplatu povlašćene cene za energiju im garantuje država, a plaćaju je građani Srbije, kroz uvećane račune za električnu energiju”, navodi Vukotić.

On navodi i slučaj da, ako se kojim slučajem desi da predstavnik Vlade potpiše ugovor kojim će se obavezati da ustupi stranom investitoru zemljište u izgorelom području u cilju izgradnje elektrane, a neka nova vlast poželi da takav ugovor raskine kao štetan, poreski obveznici će plaćati enormne penale.

“Imali smo prilike da se uverimo da ti ugovori, po pravilu tajni, sadrže arbitražne klauzule, kojima se ugovaraju međunarodne arbitraže. Zbog toga se ovakvi poslovi u normalnim državama nikada ne ugovaraju pred izbore. Nadajmo se da ni ovde neće biti ugovoreni, pred izbore koje najavljuje predsednik države”, ocenio je Vukotić u autorskom tekstu.

Ceo tekst čitajte na portalu N1.