BBC News
Rusija ponovo napala Kijev, Ukrajina moli Zapad za odbrambene rakete
napad na kijev
Najmanje 15 ljudi poginulo je u novom ruskom napadu na Kijev i okolinu. Pogođene su stambene zgrade i skladišta.
Najmanje 15 ljudi poginulo je u talasu ruskih raketnih napada u noći između 19. i 20. avgusta na ukrajinski glavni grad Kijev i okolni region, saopštile su ukrajinske vlasti.
Stambene zgrade i skladišta pogođeni su u „masovnom napadu“ 20. avgusta, prema Državnoj službi za vanredne situacije Ukrajine.
Najmanje 40 ljudi je povređeno.
Napadi na Kijev počeli su oko ponoći po lokalnom vremenu, dok su se sirene za vazdušnu opasnost oglasile širom grada, da bi usledio usledio udar oko 20 ruskih raketa.
Usled ruskih vazdušnih napada hiljade objekata ostalo je bez struje, potopivši delove Kijevskog regiona u tamu.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je ciljalo pogon za proizvodnju komponenti za dronove i skladište municije u Kijevu, prema državnim medijima.
BBC nije mogao nezavisno da potvrdi ove tvrdnje.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je dečja bolnica oštećena u noćnim napadima, gde su prozori razbijeni, kao i škola.
Industrijski centar u Solomjanskom okrugu, jugozapadno od Kijeva, takođe je pogođen projektilima, prema rečima gradonačelnika.
U napadu u okrugu Brovari u širem Kijevskom regionu poginuo je jedan čovek, a drugi je ranjen, rekao je kijevski regionalni guverner Timur Tkačenko.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski ponovio je da njegova zemlja ostaje bez raketa protivvazdušne odbrane, pozivajući zapadne saveznike u pomoć.
„Dok god Ukrajina nema dovoljno antibalističkih sredstava, Rusija neće ozbiljno razmišljati o miru“, napisao je Zelenski na Telegramu.
„Rakete za PVO sistem 'Pejtriot' još nisu dopremljene, a potrebne su svakodnevno.
„Svaka dodatna raketa spasava živote naših ljudi“, dodao je.
U razgovoru sa dopisnikom BBC-ja iz Kijeva Denom Džonsonom, u ulazu uništene zgrade u Kijevu, Kličko je rekao da je Ukrajini potrebna „municija, protivraketni sistemi - potrebna nam je podrška naših partnera“.
Kličko je bio u Solomjanskom okrugu kako bi procenio štetu.
Dok je pričao za BBC, spasioci su pretraživali ruševine, a ljudi su stajali ispred njihovih uništenih domova.
Među njima je bila i Valerija Bondaruk, koja se preselila u Kijev nakon što je njen dom na jugu Ukrajine bombardovan, verujući da će biti bezbednija sa ćerkom u glavnom gradu Ukrajine.
Sada je drugi put tokom ovog rata proterana iz njenog doma.
Komad stakla zabijen u zid njene spavaće sobe svedoči o tome koliko je opasnost bila blizu.
Tokom noći se sakrila u hodniku stana, jer u zgradu nema skloništa.
Rekla je za BBC da se plaši za budućnost njene 13-godišnje ćerke i da razmišlja o napuštanju Ukrajine.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko rekao je za BBC da je Ukrajina „apsolutno nezaštićena“ od napada balističkim raketama i da „ne može ništa da uradi“ bez presretača.
„Rusija koristi takvu situaciju, pokušavajući da uništi što je više moguće infrastrukture.
„Za nas je to veoma bolno jer ovde umiremo svakog dana bez ovih presretača.“
U objavi ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva 20. avgusta ujutru implicirano je da nijedna od ruskih balističkih raketa lansirana tokom noći nije presretnuta.
U međuvremenu, Rumunija je saopštila da je jedan dron prešao njenu teritoriju na severnoj granici sa Ukrajinom, aktiviravši sirene za vazdušnu opasnost.
U ranim jutarnjim satima 20. avgusta, „dron je ušao u rumunski nacionalni vazdušni prostor, otprilike 13 kilometara istočno od grada Galaci“, saopšilo je rumunsko Ministarstvo odbrane.
Dron se srušio u „nenaseljeno područje“, izazvavši mali požar koji je ugašen.
„Nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete“, dodali su.
Poslednjih nedelja, Kijev je gotovo stalna meta ruske vojske.
U nekima od njih, bilo je desetine poginulih i povređenih.
Najveći i najsmrtonosniji napad na ukrajinsku prestonicu bio je početkom jula, kada je poginulo najmanje 30 ljudi.
Više od deset regiona Ukrajine gađano je tokom prošle nedelje, rekao je predsednik Vladimir Zelenski, a Rusija je lansirala više od 1.550 dronova za navođenje, 62 rakete i bacila 1.560 avionskih bombi.
Sa druge strane, Ukrajina je pojačala napade duboko u Rusiji tokom poslednjih nekoliko nedelja, a na Moskvu je pre nekoliko dana lansirano reordnih 600 dronova.
U dva odvojena napada na Rusiju ove nedelje poginulo je najmanje 16 ljudi, među kojima i jedno dete.
Od jula, Ukrajina je više puta gađala skladišta velikog onlajn trgovca Vajldberiz (Wildberries), poznatom kao ruska verzija Amazona.
Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da je u poslednjem napadu „onesposobljeno“ sedam od 10 logističkih centara ove kompanije.
Ukrajinske vlasti kažu da napadi na rafinerije i logističke centre treba da ograniče finansiranje ruske ratne mašinerije, ali i da povećaju pritisak na Moskvu da pristane na mirovne pregovore.
Ipak, nema naznaka da će u bliskoj budućnosti zaraćene strane sesti za pregovarački sto i probati da postignu bar primirje.
Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine i trenutno kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije, uglavnom koncentrisane u istočnim pograničnim regionima.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Ukrajina udara duboko po Rusiji, Rusi koriste 'severnokorejske rakete'
- Ukrajina napala jednu od najvećih ruskih rafinerija
- 'Ljudski safari': Dron jurio prodavca na pijaci na jugu Ukrajine, veliki napad na Kijev
- Rusi prelaze na gotovinu, usporena ratna privreda pod još većim pritiskom
- Može li nestašica goriva da promeni Putinovu taktiku u Ukrajini
- Ranjeni i bolesni: Rusija vraća na front povređene vojnike
