Moj grad
Fetislam kod Kladova: Pet vekova istorije na obali Dunava
Foto: J. Jacić/Boom93
Tvrđava Fetislam, smeštena uzvodno od Kladova na desnoj obali Dunava, jedna je od najznačajnijih fortifikacija u istočnoj Srbiji. Podignuta početkom 16. veka, tokom vekova bila je pod osmanskom i austrijskom upravom, a od 1867. godine nalazi se u sastavu Srbije.
Pre osmanske tvrđave
Fetislam, poznat i kao Novigrad ili Kladovski grad, podignut je početkom 16. veka po nalogu osmanskih vlasti kao važno uporište na Dunavu. Prostor na kojem se danas nalazi tvrđava bio je naseljen mnogo pre njenog nastanka.
Najstariji pouzdani tragovi vezuju se za rimsko utvrđenje Dijana, podignuto početkom 1. veka, oko osam kilometara uzvodno od Kladova. U blizini su se nalazili i drugi objekti rimskog sistema odbrane na dunavskom limesu, među kojima su Pontes kod današnjeg sela Kostol i Trajanov most.
Početkom srednjeg veka Sloveni su na ovom prostoru podigli naselje Novigrad. Prema istorijskim izvorima, ugarske snage su ga razrušile 1502. godine tokom pohoda protiv Osmanlija.
Gradnja Fetislama
Nakon osvajanja Beograda 1521. godine, Osmanlije su započele pripreme za dalje napredovanje prema Ugarskoj. U tom periodu, 1524. godine, Bali-beg Jahjapašić podigao je novo utvrđenje na desnoj obali Dunava. Tako je nastao najstariji deo današnjeg Fetislama, poznat kao Mali grad.
Naziv Fetislam potiče od turskog izraza „Feth-i İslam“, koji se najčešće prevodi kao „pobeda islama“. U istorijskoj literaturi mogu se pronaći i tumačenja poput „bedem islama“ ili „kapija islama“, što se dovodi u vezu sa značajem tvrđave kao osmanskog vojnog uporišta na Dunavu.
Vekovi ratova
Tvrđava je tokom narednih vekova više puta menjala gospodare. Tokom Velikog bečkog rata austrijske snage zauzele su je 1688. godine, ali je već 1690. ponovo došla pod osmansku vlast.
Austrijanci su Fetislam ponovo osvojili 1717. godine i zadržali ga do 1739, kada je Beogradskim mirom vraćen Osmanskom carstvu.
Početkom 19. veka tvrđava je obnovljena po naredbi sultana Mahmuda II. Tada su izvedeni značajni radovi na bedemima Velikog utvrđenja, a iznad glavnih kapija postavljene su kamene ploče sa natpisima o obnovi.
Povratak pod srpsku upravu
Iako su okolne oblasti bile pod srpskom upravom, Osmansko carstvo je zadržalo vojnu posadu u Fetislamu sve do 1867. godine. Tada je, zajedno sa još nekoliko utvrđenih gradova, predat knezu Mihailu Obrenoviću i Srbiji.
Mali i Veliki grad
Mali grad predstavlja pravougaono artiljerijsko utvrđenje dimenzija 90 puta 60 metara. Na uglovima se nalaze kružne kule povezane bedemima, dok je čitav kompleks bio zaštićen rovovima i spoljnim odbrambenim zidovima.
Veliko utvrđenje građeno je između 1717. i 1739. godine. Imalo je šest bastiona, tri kapije i širok rov koji je nekada bio ispunjen vodom iz dunavskog rukavca.
Istraživanja i zaštita
Prva istraživanja Fetislama započela su 1973. godine, dok su sistematska arheološka i arhitektonska istraživanja sprovedena od 1975. do 1977. godine.
Zbog izgradnje hidroelektrana na Dunavu, tokom osamdesetih godina izvedeni su radovi na zaštiti tvrđave od uticaja uspora reke.
Fetislam je 1979. godine proglašen spomenikom kulture od velikog značaja. Danas predstavlja jedno od najpoznatijih kulturno-istorijskih dobara istočne Srbije.
Podsetimo, Ministarstvo kulture odobrilo je Opštini Kladovo 33 miliona dinara kroz konkurs „Gradovi u fokusu 2026“ za adaptaciju i energetsku sanaciju multifunkcionalne sale u Vizitor centru tvrđave Fetislam,
