BBC News
Dunav nikad plići, regionu preti energetska kriza
dunav, nizak vodostaj dunava, dunav u srbiji, dunav kod prahova
Vodostaj jedne od najvećih evropskih reka 2. avgusta pao je na istorijski minimum u Srbiji, čak -159 centimetara. Moguće restrikcije vode u avgustu.
Suša je nemilosrdna prema Dunavu, druge najveće evropske reke.
Prizori na pojedinim delovima toka, od Nemačke do Crnog mora, izgledaju zastrašujuće.
Kod Bezdana, na ulazu Dunava iz Hrvatske u Srbiju, 2. avgusta, zabeležen je rekordan minimum od minus 159 centimetara
Do sada je najniži zabeleženi nivo Dunava zabeležen 1909. godine i bio je -143 centimetra.
Na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda prognozira se da će Dunav u ponedeljak, 3. avgusta pasti na -162 centimetra, a u četvrtak, 6. avgusta biće čak -165 centimetara.
Najviši nivo Dunava u istoriji bio je oko 850 centimetara, što znači da je jedna od najvećih evropskih reka sada niža za čak devet metara.
Zbog sušnih perioda, reka je i dalje vrlo niska u većem delu sliva, posebno u Srbiji, u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj.
Nizak vodostaj Dunava izaziva mnogo problema, hidrolozi najavljuju restrikcije vode u narednom periodu, ugrožen je biljni i životinjski svet, ali i plovidba.
Apel da se štedi struja, ugrožen rad i rafinerije u Pančevu
Zbog dugotrajnog toplotnog talasa i niskog nivoa Dunava, letnja potrošnja struje u Srbiji dostigla je nivoe karakteristične za zimski period.
Usred velikog toplotnog talasa, srpski zvaničnici apeluju da se smanji potrošnja struje u narednih 10 dana, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da će ključna rafinerija u Pančevu možda morati privremeno da obustavi rad.
Zašto je rafinerija u Pančevu važna za Srbiju pročitajte u posebnom tekstu.
I u Mađarskoj i Rumuniji ima velikih problema, gde se takođe apeluje na stanovništvo da štedi struju.
Pogledajte mapu vodostaja Dunava i drugih reka u Srbiji
Dotok vode u hidroelektrani Đerdap, najvažnije za proizvodnju struje u Srbiji, na istorijskom je minimumu, pa je ministarka energetike Srbije Đedović Handanović apelovala na racionalniju potrošnju i štednju „kad god je to moguće".
Iz Elektroprivrede Srbije (EPS) kažu da suša i niski dotoci na Dunavu veoma nepovoljno utiču na rad hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2.
Posle 2025. godine, koja je od početka rada najveće hidroelektrane u Srbiji bila istorijski najlošija i po dotoku i po proizvodnji, u EPS-u trenutnu situaciju opisuju kao izuzetno hidrološki tešku.
Ipak, direktor u hidroelektrani Đerdap Davor Maljoković kaže za Radio Beograd da se struja proizvodi bez prekida i da „energetska stabilnost zemlje ni u jednom trenutku neće biti ugrožena".
Na raznim mestima sliva Dunava iz vode izranjaju ostaci ranije potonulih brodova i razno oružje, poput neeksplodiranih ručnih bombi, javila je Radio-televizija Vojvodine.
Kanalu Dunav-Tisa-Dunav preti presušivanje: direktor 'Voda Vojvodine'
Vodoprivredni sistem suočava se sa jednom od najtežih hidroloških situacija u poslednjih više od jednog veka, izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić, prenosi portal 021.
Tokom obilaska crpne stanice Bezdan na Dunavu, Glamočić je rekao da se Dunav spustio ispod nivoa za koji su postojeći kapaciteti crpne stanice prvobitno projektovani i da su neophodne hitne mere.
Ta crpna stanica, koja puni severni deo Bačke, prestala je da radi 29. jula, dok stanica Bogojevo, koja snabdeva južni deo ovog dela pokrajine, još zahvata vodu i ima rezervu od oko 20 centimetara, kažu iz Javnog preduzeća Vode Vojvodine.
Privremeno je prekinut rad i crpne stanice Grocka, u beogradskom prigradskom naselju.
Nedostatak padavina izazvao sušu
Uzrok niskih vodostaja nije samo suša u Srbiji, već nedostatak padavina u gotovo čitavom slivu Dunava, kaže hidrolog Dejan Vladiković iz RHMZ.
„Izrazita suša traje od maja u južnoj Nemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj i posebno Mađarskoj.
„U Srbiji je južno od Save i Dunava bilo nešto više padavina, ali one nisu bile dovoljne da poprave stanje", objasnio je za Radio-televiziju Srbije.
Dodatni problem je što je od februara količina vode u snežnom pokrivaču bila ispod višegodišnjeg proseka, dodao je.
„U narednih 15 do 20 dana, pa i čitav avgust, ne očekuju se neke značajnije padavine, kako kod nas, tako ni u uzvodnim državama, tako da će biti vrlo ozbiljna situacija i negativno će uticati na rečni saobraćaj", dodaje hidrolog.
Vladiković je prethodno za N1 rekao da je širom Srbije vrlo nepovoljna hidrološka situacija i da bi već u avgustu moglo da bude restrikcija u vodosnabdevanju u pojedinim delovima zemlje.
Pesimistične prognoze meteorologa i hidrologa
Dunav je uobičajeno najniži u avgustu, što, prema upozorenju stručnjaka, znači da bi moglo da bude još većih problema.
„Naši klimatolozi, koji su upravo uradili izglede za naredna tri meseca, ne očekuju poboljšanje do sredine septembra.
„Temperatura će biti iznad prosečnih vrednosti, biće i deficit padavina tako da očekujem da ćemo, osim na Dunavu koji je sad već u vrlo lošoj situaciji, za nekih 10 dana na našim rekama, Zapadnoj, Južnoj i Velikoj Moravi, sa pritokama, polako ulaziti u takozvani biološki minimum", rekao je hidrolog Vladiković.
Pogledajte video o niskom vodostaju Dunava
U Mađarskoj i Rumuniji gase nuklearne elektrane
Velikih problema ima i u slivu Dunava iznad Srbije.
U Mađarskoj strahuju od moguće energetske krize.
Premijer Mađarske Petar Mađar najavio je da će poslednji aktivni reaktorski blokovi u nuklearnoj elektrani 'Pakš', južno od Budimpešte, biti isključeni zbog niskog vodostaja Dunava, koji elektrana koristi za hlađenje.
Ta nuklearna elektrana proizvodi više od polovine struje u Mađarskoj.
I Rumunija je zatvorila jedan od nuklearnih reaktora iz istog razloga i najavila je da će zatvoriti i drugi, prenosi AP.
Ugroženi plovidba i prevoz nafte
Izuzetno nizak vodostaj ugrozio je plovidbu teretnih brodova.
„Dunavom trenutno plove brodovi sa svega 25 do 30 posto kapaciteta, što je za brodare katastrofa.
„Na ovako niskim vodostajima mogu da plove samohodni brodovi, dok potiskivači zbog gaza od dva metra ne mogu da prođu", kaže Branko Savić iz firme Yuagent Bezdan za Radio-televiziju Vojvodine.
Za teretna plovila podjednako su opasna i peščana i kamenita dna reke.
„Kod peščanog dna problem je pomeranje peska i pojava sprudova unutar plovnog puta i same promene plovnog puta.
„Ako je dno kameno nema toliko pomeranja, ali je opasnost mnogo veća, jer prilikom nasukavanja cepa se dno i buši brod", kaže Savić.
Vodostaj Dunava mogle bi da poprave značajnije kiše u Alpima, ali Savić ne očekuje da će se u narednih mesec dana situacija bitnije poboljšati.
Kupanje u Dunavu da, ali obavezno tuširanje
Zbog niskog nivoa Dunava kod Novog Sada, voda je sada četvrte klase, što znači da je slabog ekološkog statusa zbog promene koncentracije rastvorenog kiseonika i visoke temperature vode, kažu iz lokalnog Gradskog zelenila.
Na popularnoj novosadskoj plaži Štrand i drugim mestima, kupanje u Dunavu je dozvoljeno, uz preporuku da se ljudi obavezno istuširaju kada izađu iz reke, prenosi Radio 021.
'Izbegavajte ribu iz Dunava': lekari
Zbog povećane zagađenosti reke, iz Instituta za javno zdravlje Novog Sada preporučuju da se u toku ovog perioda izbegava konzumiranje rečnih riba.
„Ribe tokom života mogu da akumuliraju različite hemijske zagađujuće materije iz vode, sedimenta i lanca ishrane.
„Termička obrada može da smanji mikrobiološki rizik, ali ne uklanja hemijske zagađujuće materije i jedinjenja u tkivu ribe", upozoravaju iz Instituta, citira Radio 021.
Pogledajte video iz avgustva 2022. godine kada je vodostaj Dunava i Save u Beogradu takođe bio izuzetno nizak
Zašto je važno da u rečnom koritu bude dovoljno vode?
U vrelim letnjim mesecima, Dunavu ne nedostaje samo kiše već i topljenja snega još od prethodne zime.
„Vode iz pritoka prehranjuju Dunav, pa tako imate poplave koje donose velike količine vode koje korito reke ne može da primi, te se voda izliva.
„Sada imate drugi ekstrem, kada ne protiče dovoljno količine vode u rečno korito i onda je ono delimično puno", rekla je ranije Dejana Đorđević, vanredna profesorka na katedri za hidrotehniku i vodno ekološko inženjerstvo na beogradskom Građevinskom fakultetu, za BBC na srpskom.
Kada nema dovoljno vode u rečnom koritu, brodovi moraju da smanje količinu tereta koju prenose, kako ne bi udarila u rečno dno, objašnjava ona.
Zbog toga se angažuju rečni bageri koji čine reku dubljom.
Pogledajte video: Profesor hemije koji je preplivao čitav tok Dunava
Dunav, druga najduža evropska reka
Dunav je reka koja protiče kroz deset zemalja (Nemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunija, Bugarska, Moldavija i Ukrajina).
Na njenim obalama nalaze se četiri prestonice: Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd.
Ukupna dužina Dunava je 2.857 kilometara, a kroz Srbiju reka se proteže na 587 kilometara.
Neke od najvećih pritoka Dunava su Tisa, Morava, In, Vah, Drava, Sava, Olt i Prut.
Dunav izvire u Nemačkoj, kod grada Donaušingen, a uliva se u Crno more.
Nastaje od dve manje reke - Breg i Brigah - što je čini drugom najdužom rekom u Evropi, posle Volge.
Pogledajte fotografije Dunava u Srbiji, Rumuniji, Mađarskoj i Hrvatskoj
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Vodostaj Dunava i drugih reka u Srbiji: mapa
- Nemački ratni brodovi i nove plaže „nikli“ na Dunavu zbog niskog nivoa vode
- Suše u Srbiji postaju 'nova normalnost'
- Suše 'sporohodna svetska katastrofa': Ujedinjene nacije
- „Ako me vidiš, plači”: Zbog suše se pojavilo kamenje sa zastrašujućim porukama u koritima reka
- Kad vrućina uzme danak: Presušilo 'Šumadijsko more'

Aca.B
26.7.2026. 08:34
Nije plitak Dunav ,nego je visok mulj ! I pretridesetak godina je bio kao jezero,a mulj se odvaljivao od obale u blokovima pometar i po i strovaljivao se u vodu.?Eto japanski stručnjaci separišu morski mulj i vade retke metale.Mimožemo isto ,jer je mulj pun svega i svačega verovatno i uranijuna od rata i bombardovanja,aluminijuma,plastike ima u izobilju ,svega i svačega ,jer je plava reka kolektor za otpadne vode bar u Srbiji.Tamo sam provodio 30 godina ,pecao,uživao,ali mi je mučno kad vidim obalu,puna je otpada ,kutijica ,ampula od lekova ,raznig spravica koje neznam odakle su došle....nisam se okupao 3 puta u životu ,jer je još onda bilo??.a sada ,možeš misliti.Smrad mulj,otpad mrtva stoka ,školjke od automobila ,sajle,šlepovi,brodovi.....to tu ostaje ,da nas podseti koliko smo aljkavi i nemarni.Mi smo jedini ljudi koji mokre u svoj bunar ,pa traže vodu kod komšije ,
Primus
27.7.2026. 11:37
pa produbite korito reke i napravite pregradne brane. eto posla za Srbiju i EU u narednih 10 godina. STA CEKATE? Kineze?
Žrtva zvučnog topa
28.7.2026. 10:43
Znamo i ko je kriv za ovo......
Milan
28.7.2026. 22:53
Sve fekalije koje svakodnevno ulaze u dunav iz beca, bratislave, budimpeste i mnogo manjih naselja tj oko 10 miliona ljudi se lepo razmute i stignu do novog sada, pa se vi kupajte u tome