Prema podacima Ministarstva poljoprivrede trenutno su na snazi 34 aktivna rešenja o proglašenju zaraženog i ugroženog područja zbog pojave ove bolesti kod domaćih svinja.
Najveći broj aktivnih žarišta nalazi se na području Sremskog, Mačvanskog i Kolubarskog okruga, kao i na teritoriji Grada Beograda, dok su zabeleženi slučajevi i u Borskom i Podunavskom okrugu.
Podsetimo, ministar poljoprivrede Dragan Glamočić je 9. jula posetio farmu "Mistral" u Hrtkovcima, u opštini Ruma, gde će zbog potvrđene afričke kuge svinja biti eutanazirano svih 11.000 grla, u skladu sa važećim propisima i merama za suzbijanje i iskorenjivanje bolesti.
Za sada nema potvrđenih slučajeva afričke kuge svinja na području Braničevskog okruga.
O trenutnoj situaciji sa afričkom kugom svinja na području Braničevskog okruga, kao i o simptomima bolesti i merama zaštite, razgovarali smo sa Vladanom Jankovićem iz Veterinarske stanice Sovja.
Koji su simptomi afričke kuge svinja?
Janković navodi da vlasnici svinja treba da obrate pažnju na više karakterističnih simptoma.
„Najčešći simptomi su visoka temperatura, gubitak apetita, odbijanje hrane, dijareja, modrilo kože i pojava krvavih pečata po telu“, kaže Janković.
Kako se bolest prenosi?
Afrička kuga svinja veoma lako se prenosi, iako nije opasna za ljude.
Prema rečima Jankovića, virus mogu da prenesu glodari, ptice, ali i ljudi preko obuće, odeće, opreme ili vozila koja su bila u kontaktu sa zaraženim područjem ili životinjama.
Kome prijaviti sumnju na bolest?
Ukoliko vlasnik primeti simptome koji mogu da ukazuju na afričku kugu svinja, potrebno je da se odmah obrati veterinarskoj stanici koja je nadležna za područje na kome se gazdinstvo nalazi.
„Veterinari izlaze na teren, pregledaju životinje i, ukoliko postoji sumnja na afričku kugu svinja, slučaj prijavljuju veterinarskoj inspekciji i Veterinarskom specijalističkom institutu u Požarevcu radi daljeg ispitivanja“, objašnjava Janković.
Podsetimo, nakon gašenja državne veterinarske stanice, nadležnost na teritoriji Grada Požarevca podeljena je između dve veterinarske stanice – Dimitrijević i Sovja. Veterinarska stanica Dimitrijević pokriva grad Požarevac i još 11 sela, dok je Veterinarska stanica Sovja nadležna za 14 sela.
Kako se zaštititi?
Janković ističe da je prevencija najvažnija, a osnovne mere zaštite su stroga higijena i kontrola ulaska na farmu.
Na ulazu u ekonomski deo domaćinstva trebalo bi postaviti dezobarijeru – sunđer ili podlogu natopljenu dezinfekcionim sredstvom preko koje prelaze ljudi i vozila prilikom ulaska. Na taj način smanjuje se mogućnost unošenja virusa na gazdinstvo.
Pored toga, neophodno je redovno sprovoditi deratizaciju, odnosno suzbijanje glodara, ograničiti broj osoba koje dolaze u kontakt sa svinjama i, po mogućnosti, svesti negu životinja na jednu osobu.
Zašto je važno da svinje budu obeležene?
Jedna od važnih preporuka je da sve svinje budu propisno obeležene ušnim markicama i evidentirane u skladu sa važećim propisima.
Kako objašnjava Janković, obeležavanje omogućava da se za svaku životinju utvrdi poreklo, vlasnik i kretanje, što je od velikog značaja ukoliko dođe do pojave bolesti.
Osim toga, kada se zbog afričke kuge svinja sprovodi eutanazija životinja, država isplaćuje naknadu štete za propisno obeležena i registrovana grla. Životinje koje nisu obeležene i evidentirane ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje te naknade.
Takođe, svako premeštanje ili prodaja svinja mora da bude praćena odgovarajućom veterinarskom dokumentacijom. Na taj način nadležne službe mogu da prate kretanje životinja i, ukoliko se pojavi zaraza, lakše utvrde gde je virus nastao i kako se proširio.
