Moj grad
Međunarodni dan alergija: Zašto sezonske alergije pogađaju sve više ljudi
Foto: Ilustracija/Pixabay
Dok se broj ljudi koji pate od alergija iz godine u godinu povećava, Međunarodni dan alergija, koji se obeležava 8. jula, podseća na značaj prevencije, pravovremenog dijagnostikovanja i adekvatnog lečenja ovih sve učestalijih zdravstvenih tegoba.
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), sezona polena u Srbiji traje od februara do novembra. Cvetanje drveća počinje u februaru cvetanjem leske i jove i traje do početka maja. Od maja do druge dekade jula dominantan je polen trava, dok se u istom periodu beleži i cvetanje borova i lipe.
Sezona korova počinje u drugoj polovini jula i traje do novembra, a kao najveći korovski alergen izdvaja se ambrozija, koja cveta od jula do oktobra.
SEPA navodi da je emitovanje polena intenzivnije pri višim temperaturama vazduha, nižoj vlažnosti i vetrovitom vremenu. Istovremeno, u urbanim sredinama zagađenje dodatno otežava tegobe osobama alergičnim na polen, jer se polen vezuje za čađ, prašinu i druge aerozagađivače.
Kijanje, svrab i suzne oči: Najčešći simptomi polenske alergije
Sezonske alergije na polen drveća, trave i korova predstavljaju značajan javnozdravstveni problem širom sveta. Procene pokazuju da od alergija danas pati gotovo 30 odsto svetske populacije. One se mogu javiti u bilo kom životnom dobu, što ranije nije bilo toliko izraženo.
Kijanje, otežano disanje, svrab očiju, nosa i grla, kao i umor, neki su od simptoma koji pogađaju mnoge tokom prolećnih i letnjih meseci i značajno narušavaju kvalitet života.
Razumevanje uzroka i posledica ključno je za prevenciju, pravovremeno lečenje i prilagođavanje svakodnevnog života sve izraženijem prisustvu sezonskih alergena, ukazuju stručnjaci za Forbes Srbija.
Polenska kijavica (alergijski rinitis) je alergijska reakcija sluzokože nosa i grla, najčešće izazvana polenom, grinjama, dlakama životinja i buđi. Nastaje kada imuni sistem pogrešno reaguje na ove inače bezopasne supstance, što dovodi do oslobađanja histamina i pojave simptoma poput kijanja, curenja i zapušenosti nosa, kao i suznih očiju.
Lečenje se zasniva na tri pristupa: izbegavanje alergena, farmakoterapija i imunoterapija. Najčešće se koriste antihistaminici i, po potrebi, kortikosteroidi, uz preporuku lekara. Potpuno izbegavanje alergena često nije moguće, pa se savetuju i zaštitne mere poput maski i smanjenja izloženosti polenu.
Šta pokazuju Izveštaji za jun za koncentraciju polena u vazduhu u Požarevcu i okolini
Prema izveštajima Zavoda za javno zdravlje za jun 2026. godine, odnosno period od 1. do 14. juna, u vazduhu su registrovane niske koncentracije polena breze, konoplje, štira, borova, bokvice, platana, trava, kiselice, lipe i koprive. U pojedinim periodima detektovani su i polen duda, vrbe, tuje i čempresa, a prognoze za drugu polovinu juna ukazivale su na nastavak prisustva niskih koncentracija ovih vrsta polena u vazduhu.
Poslednji izveštaj ZZJZ koncentracije polena u vazduhu u Požarevcu
Prema poslednjim rezultatima Zavoda za javno zdravlje u Požarevcu o koncentraciji polena u vazduhu na području Požarevca i okoline u radijusu od 25 kilometara, u posmatranom periodu registrovane su niske koncentracije polena više biljnih vrsta.
U izveštaju Zavoda za javno zdravlje u Požarevcu zabeleženo je prisustvo polena ambrozije, konoplje, štira, tuje i čempresa, borova, bokvice, trava, lipe i koprive, pri čemu su koncentracije bile niske.
